1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Da li je njemačko društvo podijeljeno?

Marcel Fürstenau
17. maj 2022

Pandemija korona virusa i rat u Ukrajini polarizovali su cio svijet pa i Njemačku. Pitanje podijeljenosti njemačkog društva je jedna od tema na ovogodišnjem Evropskom policijskom kongresu.

Deutschland Gewalt bei Demo gegen Corona-Maßnahmen in Kassel
Foto: Thilo Schmuelgen/REUTERS

Čak su i po pitanju toga koliko je društvo podijeljeno, podijeljena mišljenja. Tako nešto je u praksi teško mjeriti, ali je o tome svakako moguće žučno raspravljati. Na Evropskom policijskom kongresu, održanom u Berlinu, su na tu temu debatovali poslanica Zelenih i potpredsjednica njemačkog Bundestaga Katrin Gering Ekart, psiholog Ahmad Mansur, šefica policije u Gelzenkirhenu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Brita Cur i stručnjak za digitalne tehnologije Nikolaj Horn.

„Naše društvo je uzburkano"

Za poslanicu Zelenih, Katrin Gering Ekart, nema sumnje da je većina građana Njemačke demokratski opredijeljena. Ona, ipak, smatra da postoje manjinske grupe, koje pripadaju drugoj, nedemokratskoj struji. To su ljudi koji podržavaju rat u Ukrajini i Putina. Oni vjeruju u teorije zavjere oko korona virusa.

Zbog toga što su u pitanju grupe koje su veoma glasne i koje se trude da dođu u centar pažnje sa svojim uvjerenjima, neki mogu zaključiti da je društvo podijeljeno. Ipak, političarka smatra da te grupe treba pomno posmatrati i kazniti one koji zaplivaju u kriminalnim vodama.

Psiholog Ahmad Mansur je nešto drugačijeg mišljenja, te ističe da je osuda onih, koji misle drugačije, postala prevelika. „Naše društvo je uzburkano i treba mu sveopšti kurs u kulturi diskursa", kaže Mansur i dodaje da su granice u kulturi razgovora sve uže, da je tolerancija prema mišljenjima sve manja, te da je to velika prijetnja demokratiji.

„Policija je tampon zona"

Šefica policije u Gelzenkirhenu, Brita Cur, slaže se sa Ekart i smatra da se većina stanovništva u Nemačku ponaša demokratski. Međutim, policija mora da bude na oprezu i u korenu sasecati bilo kakve oblike ekstremizma. To podrazumeva da policija mora da bude dostupna i transparentna kako bi se obračunala sa pojavama ekstremizma, kako unutar, tako i van policijskih snaga.

Zur provodi dosta vremena u istraživanju društvenih mreža poput Tvitera i TikToka.. „Mi smo tampon zona koja radi na tome da pronađe one koji su nezadovoljni, nesigurni i koji su možda tek počeli da se radikalizuju".

Spor oko teškog naoružanja za Ukrajinu

Diskusija oko isporuke teškog naoružanja Ukrajini je samo dolila ulje na vatru u posljednje vrijeme u njemačkom društvu, u kojem se pored korone dosta raspravlja i o klimatskoj krizi.

Ekart smatra da političari moraju da budu disciplinovani, da neka mišljenja zadrže za sebe i da dobro promisle kako će se izraziti.

Ona se, pak, slaže da je potrebno isporučiti oružje Ukrajini. „To je veoma teška odluka".

Svako u svom mjehuru

Poslanica Zelenih je takođe vrlo kritična prema komunikaciji koja se odvija na Tviteru. „Dva sata na toj društvenoj mreži jako iscrpljuju", kaže Ekart i dodaje da smo trenutno svjedoci koliko ruska propaganda ima moć da oblikuje javno mnijenje u nekim slojevima društva. „Na prvi pogled vidite da je to glupost, ali svako živi u svom mjehuru, u svom svijetu i niko ne želi da ga napusti".

Psiholog Mansur se takođe zalaže za naoružavanje Ukrajine, ali ističe da je bitno prihvatati činjenicu da drugi ljudi imaju suprotno mišljenje. On smatra da mnogima nedostaje sposobnost uvažavanja tuđeg mišljenja. U društvu se smanjuje spremnost na dijalog kada su u pitanju izbjeglice, korona ili Rusija. Mansur dodaje da digitalna revolucija koja se odvija na društvenim mrežama nije dovela do pametnijeg društva.

Potreba za većom medijskom pismenošću

Mansur je na debati postavio pitanje zbog čega se u školama nije uveo predmet medijske pismenosti. Sedmogodišnjaci već uveliko koriste pametne telefone i „vise" na društvenim mrežama, ali pritom nisu u stanju da razlikuju lažne vijesti od istine, ističe psiholog.

Šefica policije Cur se slaže sa Mansurom. Mladi bi trebalo da prođu obuku kada je u pitanju konzumacija medija. „To je veliki zadatak za sve nas".

Stručnjak za digitalizaciju i filozof, Nikolaj Horn, zaključio je da je polarizacija „dio društvenog DNK", te da ne treba preuveličavati da ljudi nisu sposobni da promjene mišljenje ukoliko čuju dobar argument. Ipak, Horn se slaže da su društveni mediji gorivo polarizacije društva.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu