Nijednoj zemlji na svijetu trenutno nije uvedeno ​​toliko sankcija kao Rusiji: bilo ih je 2.500 prije početka rata, a godinu poslije pridodato je više od 11.000. Nametnule su ih, između ostalih, Evropska unija, zemlje G7, Australija i Švicarska. Podignute su protiv pojedinaca, privrednih branši ili zemlje, kako navodi online platforma Castellum.AI.

Više od hiljadu stranih kompanija napustilo je Rusiju za godinu dana. Predsjednik Vladimir Putin je prije nekoliko dana viknuo za njima: "Sve najbolje! Gubite naše tržište, pretrpjećete ogromne gubitke. Ali, to je vaša odluka." A onda je dodao: „Ako neko vjeruje da će se kod nas sve srušiti i raspasti – ne, ništa se nije srušilo ni raspalo".

"Lista srama"

Ruski proizvodi, roba, usluge treba da postanu "predmet našeg nacionalnog ponosa", rekao je Putin i dodao: „Ova robe i usluge ne bi trebalo da budu uspješne samo na domaćem, već naravno i na međunarodnim tržištima."

Međutim, o potpunom povlačenju zapadnih kompanija iz Rusije ne može biti govora. "Lista srama", koju je objavio profesor ekonomije sa Univerziteta Yale Jeffrey Sonnenfeld, navodi koje su kompanije napustile Rusiju a koje pauzirale ili ostale aktivne u ovoj zemlji.

Broj stranih turista opao za 96%

U ruskoj prijestolnici, na primjer, zapadne sankcije turistima nisu odmah uočljive, logo mnogih zapadnih lanaca zamijenjeni su ruskim oznakama, koje izgledaju slično.

Problem je i turizam: broj stranih posjetilaca opao je za 96 posto. Umjesto pet miliona turista, koliko ih je bilo u godini prije korone, prošle godine je, prema službenim podacima Turističkog saveza Rusije, ovu zemlju posjetilo samo 200.000 posjetilaca.

Ako se pogleda sve širi spisak sankcija EU, vidi se da one uključuju mašine i vozila, luksuznu robu i oružje, visoku tehnologiju, opremu za vazdušni i svemirski saobraćaj i tehnologiju za eksploataciju nafte. Tabu su i branše za pružanje usluga kao što su revizija, IT-sektor, poreske konsultacije i savjeti kao i oglašavanje. Evropski vazdušni prostor je zatvoren za ruske aviokompanije a ceste za većinu ruskih i bjeloruskih špeditera. Centralna banka Rusije i većina poslovnih i komercijalnih banaka su odsječene od međunarodnih novčanih tokova.

Nedostaje tehnologija za energetski sektor

Prošlog ljeta predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen navela je primjer uspješnosti sankcija, koji je mnogima zazvučao čudno bizarno: „Ruska vojska uzima kompjuterske čipove iz mašina za pranje suđa i frižidera i ugrađuje ih u ratnu opremu jer nema poluprovodnika."

„Sankcije djeluju polako, ali one djeluju", kaže stručnjak za Rusiju Eric Woydte iz diseldorfskog Civic-Instituta. "To vidimo u energetskom sektoru, gdje se postojeća naftna i plinska polja polako iscrpljuju, ali nova nalazišta je teško staviti u funkciju eksploatacije nafte i gasa jer zbog sankcija nedostaje tehnologija. Rusija je veoma zavisna od te tehnologije", kaže Woydte.

Drugi primjer je auto industrija. "Komponente poput ABS-a ili Airbegaviše nisu dostupne. To znači, na primjer, da Rusija snižava standarde. Razmatra se i vraćanje na normu Euro2, koja je primjenjivana u Njemačkoj 1990-ih."

Značajan minus u državnom budžetu

Proizvodnja automobila u Rusiji je prošle godine opala za skoro 70 posto, što je najniži nivo u istoriji. I sankcije protiv naftne industrije, koje su pooštrene nekoliko puta, izgleda da djeluju: ruski državni budžet je u januaru morao da prihvati minus od 23 milijarde eura – moralo se pristupiti prodaji rezervi zlata.

Ipak, ruska ekonomija se pokazala snažnijom nego što se očekivalo na početku sankcija. Dakle, koliko su one bile uspješne?

Ruski stručnjak Woydte ih za sada ne smatra baš jako uspješnim. "Sankcije su izazvale značajan gubitak bogatstva kod stanovništva, dok viša klasa, oligarsi, bogati i dalje mogu sebi priuštiti zapadne proizvode. Oni pronalaze način za putovanja, ukoliko nisu na crnim listama, iako i tu ima mnogo izuzetaka. "

Ruska vlada očigledno nije voljna da promijeni kurs. „Putina trenutno ne odvraćaju sankcije", kaže Woydte. Sa zapadne tačke gledišta, sankcije "još nisu donijele željeni uspjeh" - kraj ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine.

ARD-Tagesschau.de/jr

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu