Uprkos tome što u Rusiji već nedjeljama vladaju stroge mere zbog korone, broj novih slučajeva ponovo raste. Samo prošle subote vlasti su prijavile više od 9.400 novih infekcija. Sada bi masovnim testiranjem na antitijela u toj zemlji trebalo da se stvori bolji pregled toka pandemije. Italija se takođe oslanja na opsežne testove kako bi utvrdila stvarni broj zaraženih.

Pročitajte još: Kako funkcioniše brzi test na korona-virus?

Takozvanim serološkim testovima (ELISA) može se otkriti ko je već imao infekciju patogenom SARS-CoV-2: mala količina krvi testira se u laboratoriji i pokazaje da li postoje specifična antitijela, imunoglobulini IgM i IgG, koje je imuni sistem stvorio protiv virusa. Ako ih ima, uzorak mijenja boju.

Otkriti ko je već imun

Masovno testiranje na antitijela trebalo bi da pokaže ko je već razvio imunitet na KOVID-19. Tako bi mogli da se identifikuju zaraženi koji su pokazali malo ili nimalo simptoma bolesti i koji ne znaju da su već imuni.

Na primjer, oni koji su već imuni mogu biti pogodni kao davaoci krvnog seruma za pacijente koji se liječe od KOVID-19 i tako podrže njihov imunitet.

Osim toga, ljudi sa dokazanim imunitetom na SARS-CoV-2 mogli bi da budu njegovatelji za oboljele od KOVID-19, jer se smatra da je kod njih manji rizik od ponovnog oboljevanja.

Izvjesne nesigurnosti

Mnogi testovi na antitijela imaju specifičnost odnosno preciznost od oko 99 procenata. To možda zvuči puno, ali u ovom je slučaju problematično. Jer 99-postotna specifičnost znači da jedan procenat pozitivno testiranih ljudi možda nije zaražen virusom SARS-CoV-2, već nekim drugim korona-virusom. Njemački virusolog Kristijan Drosten je recimo, objašnjavajući taj problem za javni servis NDR, koristio izraz „unakrsna reakcija".

Pročitajte još: Njemački koncern: „Uskoro počinju prvi testovi“

Ta nepreciznost testa ima veći uticaj u onim zemljama u kojima je broj slučajeva KOVID-19 veoma mali u odnosu na broj stanovnika, nego u zemljama u kojima je veliki procenat stanovništva već prebolio bolest.

Matematički modeli

Pretpostavimo da se takav test koristi u zemlji u kojoj je 50 odsto stanovništva već zaraženo: od 50 ljudi čiji je test bio pozitivan, samo bi jedan bio pogrešno dijagnostifikovan. Međutim, ako je samo jedna od hiljadu osoba zaista zaražena, od deset pozitivno testiranih devet bi bilo pogrešno dijagnostifikovano. U međuvremenu, međutim, neki proizvođači reklamiraju testove na antitijela sa specifičnošću od gotovo 100 odsto.

Prema američkom Univerzitetu Džons Hopkins, Rusija je 26. maja 2020. imala nešto više od 350.000 dokazano inficiranih. Sa populacijom od oko 150 miliona ljudi, loša preciznost testova ima itekako veliki značaj.

Ipak, može biti razumno testirati što je moguće više ljudi kako bi saznalo koliko je stvarno ljudi zaraženo – jer i to može pomoći da se proces infekcije u zemlji bolje procijeni.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android