Dok vlastodršci u Iranu pokušavaju da uz krajnju brutalnost i bezobzirnost uguše narodni ustanak,Iranci u egzilu širom svijeta strepe za sudbinu svojih članova porodice i prijatelja. Samo u Njemačkoj, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, živi oko 295.000 ljudi iranskog porijekla (stanje 2024). Gotovo polovina njih imala je 2021. njemačko državljanstvo.

Posebno ugroženi: ljudi iz politike i medija

Mnogi od njih, pored brige za rodbinu u domovini, moraju razmišljati i o sopstvenoj bezbjednosti. Posebno ako se politički angažuju ili rade u novinarstvu. Tada brzo dospijevaju na nišan iranskih obavještajnih službi, koje su, prema saznanjima njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka (tajne službe za unutrašnjost), veoma aktivne – i opasne.

„Borba protiv opozicionih grupa i pojedinaca u zemlji i inostranstvu je u fokusu iranskih obavještajnih aktivnosti", stoji u standardnoj formulaciji godišnjih izvještaja Službe za zaštitu ustava. I dalje: „Za vlasti Irana takve grupe predstavljaju prijetnju opstanku njihove vladavine. To se posebno jasno vidi u ponovljenom nasilnom gušenju protesta od stranerežima."

Otmice i ciljane likvidacije

Rečenice zastrašujuće aktuelne s obzirom na eskalirajuće nasilje islamskog režima uIranu. Više hiljada ljudi navodno je već ubijeno. Podaci o hapšenjima i žrtvama, međutim, ne mogu se nezavisno provjeriti.

Da li iranske obavještajne službe sada intenziviraju aktivnosti u Njemačkoj, teško je procijeniti tako kratko nakon početka masovnih protesta. U osnovi važi ono što tajna služba već godinama posmatra: „Aktivnosti špijuniranja iranskih obavještajnih službi često služe pripremi državnoterorističkih akcija, uključujući otmicu ili čak ubistvo ciljanih osoba.“

Nijemac iranskog porijekla otet i ubijen

Služba za zaštitu ustavnog poretka ozbiljno upozorava da i osobe koje žive u Njemačkoj mogu postati žrtve takvih operacija. Podsjeća na slučaj čovjeka s iranskim i njemačkim državljanstvom. Džamšid Šarmahd otet je 2020. tokom putovanja u susjednu zemlju Irana, a četiri godine kasnije pogubljen - kako je prvobitno javljeno. No, kasnije se tvrdilo da je umro neposredno prije planirane egzekucije.

Služba za zaštitu ustava iza toga vidi obrazac: „Može se pretpostaviti da Iran i dalje namjerno hapsi zapadne državljane pod izmišljenim izgovorima i koristi ih kao sredstvo pritiska u vidu ‘politike talaca'." Cilj je ostvarivanje političkih interesa, na primjer razmjena za osobe pritvorene u inostranstvu.

Njemačka zatvorila sve iranske konzulate

Na smrt Nijemca iranskog porijekla njemačka vlada reagovala je 2024. zatvaranjem tri iranska generalna konzulata u Frankfurtu na Majni, Minhenu i Hamburgu. Dio diplomatskog osoblja morao je napustiti Njemačku. Iran od tada ima samo ambasadu u Berlinu.

Ukidanjem konzulata režimu je vjerovatno postalo teže da u Njemačku postavlja špijune pod krinkom diplomata – praksu koja je raširena širom svijeta. Za Iran je špijunaža u inostranstvu posebno važna zbog dugogodišnjih ekonomskih sankcija, kako bi pribavio znanje, između ostalog, za svoj sporni nuklearni program.

Sajber-napadi i protiv opozicionara

Kibernetička špijunaža je već dugo dio repertoara iranskih obavještajnih službi, prema saznanjima Službe za zaštitu ustava najmanje od 2013. godine. Tu ulogu imaju ekonomski interesi, ali i pokušaji zastrašivanja onih koje režim smatra najgorim neprijateljima: ljudi koji se zalažu za slobodu mišljenja i ljudska prava.

Ali, aktivnosti iranskih službi u Njemačkoj daleko prevazilaze ekonomsku špijunažu i praćenje opozicione iranske dijaspore. Potencijalne mete su i izraelske i jevrejske institucije, jer Iran negira pravo Izraela na postojanje.

Napad zapaljivim sredstvom blizu sinagoge

U novembru 2022. u Bohumu (Sjeverna Rajna-Vestfalija) oštećena je škola u blizini lokalne sinagoge zapaljivim sredstvom. Počinitelj je naredne godine osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu pred Višim pokrajinskim sudom u Diseldorfu.

Sud je utvrdio da je planiranje napada poteklo od jedne državne iranske institucije.