12. oktobra 2022. u Nellingsheimu, Baden-Württemberg, aktivni vojnik Bundeswehra napušta kuću oko 9 sati ujutro, očigledno s ciljem špijunaže kasarni. S njim su bivši policajac i bivši komandant padobranske jedinice, koji je ranije otpušten iz vojske zbog toga što je otuđio razne vrste oružja. Trojica muškaraca ulaze u sivu škodu i oko 11:43 stižu u kasarnu Hermann-Köhl u Niederstettenu. Prema izvještaju vojnih obavještajaca, grupa je već tada pod sumnjom za terorizam.

Na terenu kasarne se slobodno kreću – prvo idu prema vojnoj kuhinji, zatim se zadržavaju u istočnom dijelu kasarne, a potom odlaze na vojni aerodrom. Sve je dokumentovano u izvještaju Vojne obavještajne službe (MAD). Na tom aerodromu stacioniran je Transportni helikopterski puk 30 - "Snage za brza dejstva”, koji podržava borbene trupe Bundeswehra.

Kako su mogli ući u kasarne?

Poznato je da su osumnjičeni iz takozvane „Grupe Reuß" uspjeli da uđu u kasarne, kako bi ih špijunirali. Istraživanja WDR-a i NDR-a, koja su sada objavljena i u istraživačkom podcastu ARD-a, detaljno rekonstruiraju kako su ti muškarci bili u stanju posjetiti više kasarni Bundeswehra a da Ministarstvo odbrane Njemačke do danas, kako izgleda, ne može objasniti kako je to bilo moguće.

Zanimljivo je da je samo jedan od njih – Andreas Meyer – tada bio aktivni vojnik i imao legalne isprave. Međutim, nije bio stacioniran u Niederstettenu, već u specijalnoj jedinici KSK u Calwu. Druga dvojica nisu bili aktivni vojnici.

Danas se sva trojica nalaze pred sudom zbog optužbi za terorizam. Prema navodima Saveznog tužilaštva, oni su članovi „Grupe Reuß", koja je navodno planirala državni udar. Krajem 2022. godine, u velikoj raciji u Njemačkoj, uhapšeni su brojni članovi grupe, uključujući plemića Heinricha XIII. odnosno Prinza Reußa, jedna bivša zastupnica AfD-a i bivši komandant padobranske jedinice Rüdiger von Pescatore. Andreas Meyer je također uhapšen tog dana.

Tokom hapšenja Pescatorea i Meyera pronađena je lista sa 286 jedinica teritorijalne odbrane, napunjeni pištolj i registarske tablice sa oznakom „M-Stab“ (vojni štab). Na jednom od zaplijenjenih diskova nalazili su se planovi ruta koje vode ka skladištima municije, kako je pisalo, "bivšeg Bundeswehra”, kao i planovi za slijetanje helikoptera. Također je pronađena prezentacija pod nazivom „Vojna domovina M-štaba. Četiri prijedloga“.

Protiv Meyera, Pescatorea i još 24 optužena vode se procesi u Frankfurtu, Münchenu i Stuttgartu. Važi pretpostavka nevinosti.

"Možeš svuda ući, čak i bez isprava”

Prema optužnici, grupa je planirala da nakon „Dana X" vojni štab premjesti u kasarnu Bundeswehra. Istražitelji to vide kao pokušaj formiranja vlastite vojske. U jednom prisluškivanom razgovoru, trojica muškaraca, dvojica u autu i jedan na vezi, komentarišu da su obišli lokacije i da sve izgleda obećavajuće. Jedan kaže: „Možeš svuda ući, čak i bez legitimacije.“ Drugi dodaje: „Ludilo, zar ne?!“ Treći: „Usred rata si, ali niko te ništa ne pita." U to vrijeme se već vodio ruski napadački rat u Ukrajini.

Ministarstvo odbrane ne može potvrditi da su treće osobe ušle u vojne objekte u pratnji Meyera. Na upit WDR-a i NDR-a glasnogovornica Ministarstva odbrane Njemačke je odgovorila: „Da li je, kako ste naveli, došlo do ulaska trećih osoba u vojne objekte u pratnji gospodina M., trenutno s naše strane nije moguće utvrditi. Molimo za razumijevanje što se ne možemo izjašnjavati o hipotetičkim pitanjima.“

Sve to uprkos činjenici da je Vojna kontraobavještajna služba (MAD), koja djeluje pri Ministarstvu odbrane Njemačke, detaljno protokolisala i dokumentovala posjetu kasarni u Niederstettenu. Njeni pripadnici napravili su čak fotografije optuženih na prostoru kasarne."

Kritika iz redova Ljevice

U Odboru za odbranu Bundestaga sigurnosni incidenti su, očigledno, bili tema ali samo nakratko. Ministarstvo je, doduše, odmah nakon hapšenja u decembru 2022. godine izvijestilo o tome određeni krug poslanika.

Zastupnica Zelenih u Odboru za odbranu, Sara Nanni, kaže da ne može objasniti kako je moguće da su navodni teroristički osumnjičenici dobili pristup kasarnama. Problem je, prema njenim riječima, što i članovi Odbora za odbranu tokom istrage dobijaju samo ograničene informacije.

Oglasio se i predstavnik Ljevice u Odboru za odbranu, Ulrich Thoden. „Ako Ministarstvo odbrane ne može spriječiti ovakve pokušaje špijuniranja i očigledno do danas ne može dati konkretne informacije o tome šta se tada zaista dogodilo, to kod nas izaziva sumnju da se još uvijek ne postupa odlučno protiv desničarskih ekstremista i desničarskih terorista u okruženju Bundeswehra.“ Thoden je najavio da će Ljevica zatražiti izvještaj o konkretnim incidentima.

Sumnjivi dronovi i osobe u blizini visoko osjetljivih objekata

Predsjednik Odbora za odbranu Bundestaga Thomas Röwekamp (CDU) ne smatra da je ovaj konkretan slučaj sistemski problem. Međutim, ako se u obzir uzmu mogući pokušaji špijuniranja njemačkih kasarni od strane ruskih dronova, on procjenjuje da je sigurnosni rizik „veoma visok". I industrija, i vojska, i politika se ne mogu trajno i stoprocentno zaštititi od špijunaže. „Zato je još važnije da svaki pojedinačni slučaj bude povod za detaljnu provjeru“, kaže Röwekamp.

On dodaje kako posebno u svjetlu stalne prijetnje iz Rusije postoji rizik „za kompletnu infrastrukturu koja se u Njemačkoj koristi u vojne svrhe”. "To se odnosi na lokacije Bundeswehra, ali i na mnoge civilne objekte koji su očigledno predmet pokušaja špijuniranja, koje, u najmanju ruku, možemo pripisati Rusiji.“

Na mnogim lokacijama kasarni privatne sigurnosne firme su zadužene za kontrolu pristupa. „Sada ćemo u kontekstu rasta Bundeswehra morati ponovo procijeniti da li i na kojim pojedinačnim lokacijama, pored civilnog obezbjeđenja, treba uvesti i više vojnih kapaciteta za nadgledanje", zaključuje Röwekamp.