Haos na saveznim izborima 2021. u Berlinu, softverska greška u raspodjeli mandata ili izvještaji o falsifikovanim glasačkim listićima nakon pokrajinskih izbora u Saksoniji: integritet izbora u Njemačkoj tokom posljednjih godina doživio je određene manjkavosti. Osim toga, postoje populistički akteri koji stalno sumnjaju u izborni proces i rezultate kako bi narušili povjerenje u izborni sistem u cjelini.

Pri tome, iz perspektive Aika Wagnera, politologa sa Instituta Otto Suhr Slobodnog univerziteta (FU) Berlin, nema razloga za sumnu u regularnost izbora u Njemačkoj. "U poređenju s drugim zemljama, izbori iu Njemačkoj su vrlo, vrlo sigurni. Poznati su nam međunarodni istraživački projekti o integritetu izbora i Njemačka je uvijek bila u samom vrhu." Sve u svemu, kako ističe, postoji samo nekoliko anomalija.

Njemačka je na posljednjim saveznim izborima na Indeksu Election Vulnerability američke nevladine organizacije Freedom House dobila 89 od 100 bodova, što je više od, na primjer, Francuske na predsjedničkim izborima 2022. ili SAD-a na posljednjim izborima održanim u novembru. U Projektu Electoral Integrity, Njemačka sa ukupno 84 boda takođe vrlo dobro kotira u odnosu na ostatak svijeta.

Politologinja Gabriele Abels sa Univerziteta u Tübingenu takođe smatra da su izborne manipulacije u velikom stilu malo vjerovatne u Njemačkoj. Kroz etablirane sigurnosne mehanizme, kako kaže, manipulacije na izborima je „prilično teško" izvesti. Na prebrojavanje se primjenjuje princip „više očiju", a postoje i kontrolno prebrojavanje te obaveze dokumentovanja od strane pomoćnika na izborima.

Javno prebrojavanje glasova

Kako bi se spriječile izborne prevare, prebrojavanje glasova je javno. To znači da svako ima pravo da cijeli dan bude prisutan u biračkoj prostoriji i da posmatra taj proces, bez obaveze da se prije toga prijavi ili registruje. Međutim, birački odbor ima pravo da neke osobe udalji iz prostorije ukoliko ometaju provođenje izbora.

Još jedan razlog zbog čega je izborna prevara u velikom stilu u Njemačkoj skoro nemoguća je decentralizovana organizacija, pojašnjava ona. "Da bi to zaista imalo primjetan efekat, moralo bi se to učiniti ne samo na jednom biračkom mjestu, već najbolje na mnogim biračkim mjestima, kako bi se uopšte uticalo na jednu izbornu jedinicu. A u Njemačkoj imamo ukupno 299 izbornih jedinica."

Ako bi jedan ili više pomoćnika na izborima pokušalo da manipuliše glasačkim listićima u svojoj izbornom lokalu, to bi, kako pojašnjava, imalo mali uticaj na rezultate izbora.

Pored toga, sa stanovišta politikologinje Abels, malo je vjerovatno da bi ponoćnici na izborima to jednostavno mogli učiniti da neko to ne primjeti. "S obzirom na to da pomoćnici na izborima nisu ili nikada ne bi trebali ostati sami sa glasačkim kutijama ili glasačkim listićima - ni prilikom glasanja ni prilikom brojanja - to je teško pretpostaviti."

Visoke kazne za izborne prevare

Pored toga, prema Wagneru, za izborne prevare prijete visoke kazne. U paragrafu 107a Krivičnog zakonika stoji: „Ko neovlašteno glasa ili na drugi način utiče na netačan rezultat izbora ili falsifikuje rezultat, kažnjava se kaznom zatvora do pet godina ili novčanom kaznom“. To važi i u slučaju da , na primjer, ovlašteni predstavnik osobe kojoj je potrebna njega, glasa u suprotnosti sa odlukom te osobe ili da bez izričite volje lica sa pravom glasa obavi glasanje.

Kažnjiv prekršaj je i ako se objavi pogrešan rezultat izbora. Pored toga, kazni podliježe i pokušaj falsifikovanja izbora.

„To su veoma visoke prepreke", kaže Wagner. Pogotovo što je moguće da pojedinci manipulišu sa možda samo 100 glasova. "Maksimalna korist je relativno mala da bi neko rizikovao odlazak u zatvor."

Zu to, svaka osoba sa pravom glasa u Njemačkoj može podnijeti prigovor Bundestagu na izbore. Kada  su u pitanju savezni izbori Bundestag tada odlučuje o prigovorima i o tome da li su oni opravdani. U slučaju da neki birač nije zadovoljan odlukom, onda se može podnijeti žalba Saveznom ustavnom sudu.

Ugrožava li glasanje putem pošte osnovne principe izbora?

Kada je u pitanju obezbjeđivanja opštih, neposrednih, slobodnih, jednakih i tajnih izbora, kako je to predviđeno Ustavom, stručnjaci smatraju da je glasanje putem pošte najkritičnije. „Kod glasanja putem pošte principa tajnog glasanja zapravo nema", kaže Wagner. Jer, ako neko kod kuće popunjava dokumente za glasanje putem pošte, druge osobe teoretski mogu provjeriti šta je neko popunio. "A tada ni slobodan izbor više nije zagarantovan.”

I Gabriele Abels to posmatra na isti način. Kod glasanja putem pošte “manje je moguće garantovati da je neka osoba sama popunila glasački listić ili – ako joj je potrebna asistencija – da može provjeriti kako je listić popunjen”. Prema Abels, poštanski službenici bi takođe mogli pronevjeriti i uništiti izbornu dokumentaciju, na primjer u uporištima određenih stranaka.

Međutim, Wagner smatra da je rizik od ciljane manipulacije kod glasanja putem pošte vrlo nizak. "U tom slučaju bi taj neko morao da otvori pisma, što bi ona postala  nevažeća. Potom bi morao da provjeri da li su to glasovi za određenu stranku i tek onda ih baciti. A ako bi to bio glas za neku drugu stranku, onda bi ih ponovo morao zalijepiti tako da se ne primijeti." Količina kriminalne energije i napora koji se u tom postupku mora uložiti su veoma visoki, a njihova korist je mala, ističe on.

Šefica Savezne izborne komisije Ruth Brand je u ranijem odgovoru na to pitanje rekla da je glasanje putem pošte jednako demokratski legitimno i jednako sigurno kao i glasanje na biračkom mjestu. 

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu