Grčka ima samo oko deset milijuna stanovnika, ali zemlja raspolaže širokom i raznolikom medijskom scenom. Uz državni radio-televizijski servis ERT sa šest televizijskih i 13 radijskih postaja, koji se financira iz poreznih prihoda i koji je pod kontrolom vlade, postoji i niz privatnih medija. Oni su započeli s radom 1989. godine i djelomično su u vlasništvu moćnih poduzetnika. Danas postoji oko 160 privatnih televizijskih kanala, 1150 privatnih radijskih postaja, 82 nadregionalne novine i 600 lokalnih novina, kao i nepoznat broj internetskih portala.

Značaj novina sve više opada. Danas ih gotovo isključivo čitaju stariji, dok mlađi preferiraju društvene mreže. Među najprodavanijim novinama su nezavisni ljevičarski list Efimerida ton Syntakton, s dnevnom prodajom od oko 3.500 primjeraka, i desni list Eleftheros Typos s dnevnom nakladom od oko 4.000 primjeraka.

Veliki poduzetnici dominiraju medijskim tržištem

Grčki mediji su formalno u vlasništvu na stotine tvrtki sa sjedištem unutar i izvan Grčke, koje su na kraju gotovo sve povezane s nekoliko istih oligarha. To je otkrio i dokumentirao istraživački tim Solomon. Ova mreža novinara, osnovana 2017. godine, koja je dosad stekla reputaciju istraživanjem tema vezanih uz izbjeglice i migracije, 18 mjeseci je pokušavala razotkriti poslovne veze u pozadini medija.

„Posljednjih godina, prema organizaciji Reporteri bez granica, Grčka se nalazila na posljednjem mjestu među članicama EU-a po pitanju slobode medija. Jedan od razloga za to je povezanost medija, gospodarstva i politike," objašnjava novinarka Danae Maragoudaki, koja je sudjelovala u istraživanju zajedno s kolegicama Korinom Petridi i Elise Triantafyllou.

„Prikupili smo podatke o ukupno 762 tvrtki iz 32 zemlje, od kojih je oko polovica (386) sa sjedištem u Grčkoj,“ kaže Maragoudaki. Ostale imaju sjedišta izvan Grčke, uključujući Cipar i Maršalske otoke, dvije države koje grčke vlasti smatraju poreznim oazama. „Tvrtke smo podijelili u 14 gospodarskih grana, pri čemu je brodarstvo najmoćnija grana.“

Grčki oligarsi kupuju medije

Jedan od velikih vlasnika je brodar Vangelis Marinakis. U njegovom vlasništvu su dnevni listovi Ta Nea i To Vima te popularni portal „in.gr“. Također posjeduje poznati grčki nogometni klub Olympiakos, engleski F.C. Nottingham i portugalski Rio Ave FC. 

Drugi medijski poduzetnik je u Grčkoj rođeni Ivan Savvidis, koji posjeduje veliko imanje u ruskom Rostovu. Poslovno je aktivan u mnogim sektorima, od sporta i industrijske proizvodnje do turizma. Drži udio od 67 posto u tvrtki South Europe Gateway Thessaloniki (SEGT), koja upravlja lukom u Solunu. Vlasnik je televizijskog kanala Open TV i grčkog nogometnog kluba PAOK.

Obitelj milijardera Vardisa Vardinogiannisa, prema stručnom časopisu Forbes, jedne od najutjecajnijih grčkih brodarskih obitelji, većinski je vlasnik tvrtke Motor Oil Investments registrirane na Cipru te posjeduje udjele u brojnim naftnim kompanijama, bankama, brodarskim i energetskim tvrtkama. U njihovom je vlasništvu i Mediamax Holding, kojem pripada televizijski kanal Alpha TV.

Utjecaj na politiku

„Naša analiza pokazuje da mediji za poduzetnike nisu profitabilan posao,“ objašnjava Danae Maragoudaki. „Analiza bilanci najvećih televizijskih kanala u zemlji pokazuje da oni trenutačno duguju bankama ukupno 350 milijuna eura.“

Ne samo televizijski kanali, već i većina radijskih postaja i novina posluju s gubicima. Zašto su mediji unatoč tome atraktivni za grčke poduzetnike?

Profesor Giorgos Plios s Odsjeka za komunikaciju i medije Sveučilišta u Ateni objašnjava: „Oni kupuju medije, po mogućnosti novine, čak i kad te novine imaju nisku nakladu. Ali novine se smatraju ozbiljnim medijem, a njihov sadržaj se prenosi svugdje, na internetu, radiju i televiziji." 

Ako je neki medij naklonjen vladi, vlada mu se odužuje plasiranjem oglasa ili dodjeljivanjem poslova vlasniku za njegove brojne tvrtke ili udjele. Tako je jedan građevinski poduzetnik, vlasnik novina, od vlade dobio poslove na izgradnji autoceste nakon što je njegov list objavio pozitivne članke o vladi.

To rezultira time da grčki mediji rado zaobilaze osjetljive teme kako ne bi doveli vladu u neugodan položaj ili ju naljutili, objašnjava Lambrini Papadopoulou, izvanredna profesorica na Sveučilištu u Ateni: „Kada su mediji u vlasništvu nekoliko moćnih poslovnih ljudi klijentelistički odnosi koji se razvijaju u vezi s vlašću izravno ugrožavaju medijski pluralizam i neovisnost novinarstva, što dovodi do cenzure ili autocenzure novinara i prenošenja dominantnog narativa.“

Ne štiti se samo politika, nego i sami poduzetnici, pa se kritički članci o njihovim poslovnim aktivnostima potiskuju ili uopće ne objavljuju. Tako većina grčkih novinara vrlo dobro zna da grčki brodovi unatoč sankcijama EU-aprotiv Rusije prevoze rusku naftu. Međutim, nijedan od velikih TV kanala o tome nije izvijestio, jer se većina nalazi u vlasništvu grčkih brodovlasnika.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu