Festival „Mirëdita, dobar dan" održava se u Beogradu od 2014. godine i namjera tog festivala jeste da posjetiocima približi kulturnu i društvenu scenu Kosova. Cilj festivala, prema riječima njegovih osnivača, jeste da se susretima srpskih i kosovskih društvenih i kulturnih zajednica stvori tradicija saradnje, kojima će se posredno uticati na trajnu normalizaciju odnosa Beograda i Prištine.

Međutim, festival je neometano održan samo na početku i tada nije privukao pažnju nacionalističkih i desničarskih krugova. Kako su godine prolazile, incidenti i pokušaji prekida pojedinih festivalskih događaja postajali su sve češći. Članovi Srpskog sabora Zavetnici su tako 2017. godine prekinuli performans u Domu omladine, a svoj boravak u okviru festivala otkazala je i bivša predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, dok je promocija njene knjige nakratko prekinuta.

Prošle godine nepoznate su osobe sa fantomkama i plastičnim replikama oružja skandirale i vrijeđale okupljene takođe ispred Doma omladine, dok su na improvizovanim štandovima stajali natpisi „trgovina ljudskim organima", „droga" i „oružje".

Radikalske prijetnje

Uoči početka ovogodišnjeg festivala, koji će se održati od 30. maja do 2. juna, Srpska radikalna stranka (SRS) najavljuje da će spriječiti njegovo održavanje. Poslanik radikala Miljan Damjanović pozvao je pristalice da spriječe održavanje festivala ukoliko nadležni državni organi Srbije ne spriječe tu manifestaciju i rad Inicijative mladih za ljudska prava koja je organizuje.

Podsjećanja radi, isti poslanik je u maju 2016. godine izrekao gotovo istovjetan tekst novinarima na konferenciji za štampu, i rekao kako će „SRS poslati dopis MUP-u da će spriječiti antiustavni skup 'Mirëdita, dobar dan'". Na tome se te godine sve i završilo, jer daljih reakcija radikala nije bilo.

(Ne)ispunjeni ciljevi festivala

Loša politička klima između Beograda i Prištine svakako nije išla na ruku ispunjenju ciljeva festivala „Mirëdita, dobar dan". Stoga i Maja Stojanović, iz Građanske inicijative, koja je jedna od osnivačica festivala, za DW kaže da je „na žalost festival daleko od ispunjenja svog cilja".

„Festival je zamišljen tako da privuče ljude koji inače ne razmišljaju o Kosovu ili se ne bave tim osnovnim temama saradnje između Srbije i Kosova, i da oni budu publika festivala. Međutim, čini mi se da se publika koja nema veze sa aktivizmom, ili angažmanom oko saradnje Srbije i Kosova, smanjuje".

Osnovni razlog za to je politička situacija, dodaje Maja Stojanović: „Kada je festival startovao 2014. godine imali smo pokretanje Briselskog procesa i kretanje u smislu komunikacije i saradnje, ali se od tada situacija na terenu dosta pogoršala".

Sofija Todorović, koordinatorka programa Inicijative mladih za ljudska prava, smatra da je cilj festivala ipak ispunjen, i kaže da „festival 'Mirëdita, dobar dan' služi da neki ljudi upoznaju Beograd, i da razni kreativni ljudi upoznaju jedni druge i razmijene ideje. Svake godine tako festival stvori nekoliko neraskidivih veza, tako da mislim da festival svake godine ostvaruje svoj cilj".

Inicijativa mladih za ljudska prava inače u svom saopštenju ističe da će festival biti održan uprkos najavljenim pretnjama, i primjećuje da se „to nacionalističko divljanje nastavlja pre svega zbog nepostojanja pravovremene reakcije nadležnih institucija na prijetnje i govor mržnje, kao ni na činjenicu da Vojislav Šešelj i dalje sjedi u Narodnoj skupštini iako kao osuđeni ratni zločinac po Zakonu o izboru narodnih poslanika nikako ne može da nastavi svoj mandat".

Sofija Todorović u tom smislu napominje kako „radikali nemaju nikakve ingerencije da nastupaju u ime Republike Srbije i čudno je zašto zvanični državni organi ostaju nemi na to što jedna organizacija određuje šta u Beogradu smije i može, ili ne smije da se dešava. To je skandalozno, i mislim da ako je vlastima Srbije zaista stalo do normalizacije odnosa sa Kosovom da to moraju da osude".

Jeftino privlačenje pažnje

Osim što ocjenjuje da institucije mnogo manje rade na prevenciji nasilja na skupovima, Maja Stojanović smatra da „radikali jednostavno pokušavaju da nađu način da budu što vidljiviji i da se izbore za neke glasove najkonzervativnijih u Srbiji. S druge strane, mislim da radikali to ne bi radili da je vlast znatno oštrija i da oni imaju neku prećutnu dozvolu vlasti da prave ovakve performanse. Tako da mislim da je ponašanje radikala samo pokazatelj da institucije ne rade svoj posao".

Zamišljen prije svega kao kulturna manifestacija, festival „Mirëdita, dobar dan" se u radikalskim saopštenjima vidi i osuđuje kao protivustavno djelovanje i kao promocija nezavisnog Kosova. Za Maju Stojanović upravo to je dokaz ko su radikali i šta je njihova uloga u Srbiji. „Ako oni Briselski sporazum i dogovore koje su postigli Beograd i Priština ne vide kao korake ka priznanju nezavisnosti Kosova, makar faktičkog, a to vide u jednom kulturnom festivalu, onda je jasno šta je njihova uloga, i na šta bi oni trebalo da ukazuju javnosti", kaže Maja Stojanović.

„Često se čuje da naša organizacija, ili festival 'Mirëdita, dobar dan', imaju moć da na međunarodnom nivou priznaju ili ukinu status države", dodaje Sofija Todorović. „O tome je zaista donekle besmisleno pričati. A s druge strane, radikali su partija koja je osvojila dva odsto glasova na beogradskim izborima, i ja ovo vidim kao njihov očajnički potez da na najlakši način dođu u žižu javnosti, i ovo je jedini način da privuku pažnju", zaključuje Sofija Todorović.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android