Ove godine u Srebrenici je sahranjeno 14 identifikovanih žrtava, za koje je u podne klanjana dženaza. Prethodno je u Memorijalnom centru Potočari održana komemoracija kojoj su osim porodica žrtava, prisustvovali brojni političari i visoke zvanice. Predsjednica Udruženja Majke Srebrenice Munira Subašić, koja je izgubila više od 20 članova porodice, podsjetila je na Rezoluciju o Srebrenici koja je produkt njihovog angažmana: „Majka muslimanka, majka Bošnjakinja, majka Srebrenice nije sjela da plače, digle smo glas, probudili smo svijest da su naša djeca ubijena, da se ovo ne desi nikome više. Nažalost dok stojim, mnoge majke u Ukrajini i Palestini plaču i gledaju svoju krvavu djecu“, rekla je Subašić.

Bećirović: Implementaciju Rezolucije niko ne može zaustaviti

Posebno poštovanje Majkama Srebrenice izrazio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, rekavši da „njihova hrabrost služi kao inspiracija svima“. Podsjeća da se 29. godišnjica genocida u Srebrenici, prvi put obilježava nakon usvajanja Rezolucije u Ujedinjenim narodima (UN).

„Implementacija Rezolucije je počela i niko je ne može zaustaviti. Mi već danas u zgradi UN-a obilježavamo Dan sjećanja na genocid. Uvažavamo Srbiju i ne stavljamo jednakost između režima i ljudi, implementacija Rezolucije ne zavisi od onih koji je nisu uspjeli zaustaviti nego od nas samih“, istakao je Bećirović.

Potočare je posjetila i delegacija Crne Gore, predvođena ministricom evropskih poslova ove zemlje Maidom Gorčević.

„Ovaj najveći zločin na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata svjedoči o bezgraničnosti ljudske svireposti kad politika mržnje otruje društvo. Godišnjice ovog masakra moraju biti prilika za sjećanje i istinu, odreći se istine o prošlosti znači odustati od budućnosti oslobođene od strepnje da se isto može ponoviti“, poručila je Gorčević. 

„Generalna skupština je 23. maja usvojila rezolucijukojom se 11. juli proglašava za Međunarodni dan sjećanja na genocid. Rezolucijom se osuđuje i bilo kakvo negiranje ovog događaja i sve radnje kojima se veličaju osuđeni zločinci“, rekao je u obraćanju visoki predstavnik Kristijan Šmit, poručivši da je za društvo imperativ da odbaci bilo kakve pokušaje minimalizacije težine genocida.

Suočavanje sa prošlošću

„Jasno mi je da vlasti RS osporavaju činjenice vezane za genocid. To je simptom nemogućnosti suočavanja s mračnim periodom prošlosti. Nakon ovakvih dešavanja potrebno je međusobno uvažavanje kako bi došlo do pomirenja...Zašto ne bi bilo normalno da i gospođa Cvijanović (član Predsjedništva BiH Željka op.a) danas sjedi ovdje? BiHbi trebala biti primjer pomirenja“, rekao je Šmit.

A prva godišnjica obilježavanja genocida u Srebrenici nakon usvojene rezolucije u Ujedinjenim nacijama, protiče u vjerovatno najzategnutijim političkim odnosima do sada. Rezolucija je samo dala jednu novu dimenziju u političkom ponašanju, smatra politička analitičarka iz Banjaluke, Tanja Topić.

„A to je „osveta“.  I suštinski samo potvrđuje dobro poznatu matricu podjele na prijatelje i neprijatelje. Mnogi politički potezi se obrazlažu u stilu „to vam je zbog Srebrenice“. A Srebrenicu obrazlažu Jasenovcemi tako nikako da izađemo iz začaranog kruga nekritičkog odnosa prema prošlosti“, kaže Topić, podsjećajući da je nakon usvajanja rezolucije o Srebrenici najavljen plan o mirnom razdruživanju.

Topić kao argumente za ovu tvrdnju navodi i „edukaciju“ kadeta i marširanje po Prijedoru, pojačanu antizapadnu retoriku i isticanje zahvalnosti Rusiji zbog podrške, posebno u Generalnoj skupštini UN-a. Deklaracija Svesrpskog sabora donijela je i nove zahtjeve, poput vraćanja grba Nemanjića i zastave Republike Srpske koju je Ustavni sud BiH osporio prije gotovo 20 godina.

Dodik iskazao saosjećanje za sve žrtve

„Dakle, pojavni oblici su izraženiji, javljaju se i novi, ali ono što rezolucija nije donijela jeste kritičko sagledavanje sopstvene mračne strane i pijetet prema žrtvama. Politika ih je i dalje ponizila, obezvrijedila i ispolitizovala, što je dugoročno velika prepreka procesu pomirenja. Politička kakofonija i udaranje u sopstvene verbalne ratničke bubnjeve zasjenili su svaku civilizovanu raspravu“, kaže Topić, navodeći da su u tom kontekstu svi segmenti društva „upregnuti“ u ovom cilju, odnosno u legitimaciji sopstvenih politika. 

Politike u Banjaluci i Beogradu ne spore zločin u Srebrenici, već njegov karakter, ističući da kvalifikacija genocida ne može biti priznata, jer, kako tvrde, cijelom narodu pokušava staviti zločinačku etiketu. Ništa se nije promijenilo ni nakon usvajanja rezolucije u UN-u, koja od početka nije imala konsenzus unutar BiH da se kao dokument uputi u ovo tijelo. 

Predsjednik RS Milorad Dodik, koji u svojim istupima negira karakter dešavanja u Srebrenici po presudi međunarodni sudova, na 29. godišnjicu obilježavanja, uputio je poruku svim žrtvama:

„Kao što sam izrazio žaljenje za stradalim Srbima, iskazujem saosjećanje porodicama stradalih Bošnjaka. Bez obzira na naše razlike, moramo pokazati poštovanje prema bolu i patnji koja je zadesila mnoge ljude svih nacija i vjera u BiH. Pozivam sve građane da dan protekne u atmosferi mira, da izbjegavaju bilo kakve provokacije i da se ponašaju odgovorno i s poštovanjem“, napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks, pozivajući da odnos prema ovom danu treba da pokaže „da smo opredjeljeni za mir, stabilnost i bolju budućnost za sve".

Savjet ministara bez dana žalosti u BiH 

Ipak, ništa se ne mijenja ni u državnim institucijama gdje je odlučivanje uslovljeno entitetskom podrškom. Tako je i ove godine propao pokušaj u Savjetu ministara BiH da se 11. juli proglasi danom žalosti. Zahtjev se svake godine nađe pred Savjetom ministara, ali već godinama nema konsenzusa za ovakvu odluku, jer ministri iz RS glasaju protiv. Posljednji put dan žalosti, na teritoriji cijele države, proglašen je 2019. godine.

Teško je promijeniti suštinu odnosa prema ovom zločinu, kaže predsjednik Foruma građana Tuzla, Vehid Šehić, bez obzira na usvojenu rezoluciju koja ima međunarodni karakter. Suština je, kaže Šehić, da se odnos prema Srebrenici doživljava na osnovu ličnih interpretacija, a ne na osnovu činjenica. "Život u državi koja ima tri istine, samo pokazuje koliko smo svi daleko od stvarne istine", kaže Šehić.

„I dok je takvo stanje, gledaće se drugim očima na sva stradanja koja su se dešavala u BiH. Imaćemo i dalje praksu da se osuđeni tretiraju kao nacionalni heroji, na svim stranama. Tako da se ni nakon rezolucije ništa neće promijeniti, ali se nadam da će se kod ljudi probuditi svijest da se prema žrtvama odnose sa visokim stepenom pijeteta“, optimističan je Šehić. 

Rezolucija kao izgovor

Ogromnu ulogu u svemu ovom imaju mediji u BiH. Iako se u poratnim godinama ta medijska slika mijenjala i pomalo napredovala, posljednjih godina je sve više onih koji prate politike svojih političkih nalogodavaca. Novinar iz Sarajeva Amir Sužanj, nije ni očekivao neke velike promjene iz Republike Srpske u odnosu prema Srebrenici nakon usvajanja rezolucije, već je samo kako primjećuje, na površinu izbacila stvarne politike. 

„Dok se u velikom broju zemalja svijeta 11. juli obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida, institucije Republike Srpske pojačale su svoje aktivnosti na negiranju genocida, a mediji pod njihovom kontrolom to prate na isti način“, kaže Sužanj, navodeći da su i zapadni diplomatski krugovi najblaže rečeno zgroženi porukama koje stižu iz Republike Srpske, dok paradoksalno, udruženja i porodice žrtava nisu jer kako kažu „znaju s kim imaju posla“. 

„Međutim, to ne znači da je potvrđen stav Srbije i Republike Srpske o tome da je rezolucija donijela dodatne podjele u Bosni i Hercegovini. Ona je samo, kako tvrde brojni istraživači, bila izgovor političkim strukturama koje godinama negiraju genocid, da intenziviraju te svoje aktivnosti. Ali sada uz tvrdnje kako je usvajanje rezolucije razlog za to što je godinama bilo vrlo prisutno i izraženo i bez rezolucije", kaže Sužanj.

Zvanične politike još nemaju hrabrosti da se suoče sa istinom i prošlošću i dok to ne bude na vrhu svih prioriteta, teško da će neki dokument poput rezolucije to promijeniti, kaže Vehid Šehić.

„To samo pokazuje nedostatak ljudske hrabrosti da na osnovu činjenica gradimo novi narativ za BiH i region, koji takođe mora imati isti pogled na događaje iz proteklog rata“, zaključuje Šehić. 

Presude

Do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba pred domaćim i međunarodnim sudovima, na ukupno 700 godina zatvora. Među njima je i bivši predsjednik Republike Srpske Radovana Karadžić i komandant Vojske RS Ratko Mladić. Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine donio presudu prema kojoj je Vojska RS u julu 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, počinila genocid.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, koji je otvoren 2003. godine, do sada je ukopana 6.751 lice, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu