U petak (28.6.) je u njemačkom listu Tageszeitung "taz" objavljen članak Ericha Rathfeldera pod naslovom "Bosna pred ponorom - U BiH sve više jača uticaj nacionalističkih struja - Međunarodne institucije to dopuštaju".

Neki se sigurno pitaju da li je situacija tako teška? Ili se ipak pretjeruje? Moj odgovor na žalost glasi: Da, situacija je zaista teška! Ako se Zapad i dalje bude zadovoljavao ulogom posmatrača, zemlja će se raspasti i to će imati teške posljedice za cijeli Zapadni Balkan ali i za Evropu!

Advokat srpskih interesa

U BiH je od početka godine na vrhu države Milorad Dodik. On je predstavnik bosanskih Srba u Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta u BiH i trenutno je predsjedavajući tročlanog Predsjedništva. Dodik je ekstremni srpski nacionalista, koji isključivo sprovodi navodne srpske interese, pri čemu prelazi preko interesa zajedničke države ne obazirući se kakvu joj štetu time nanosi.

Dodik sam otvoreno kaže da se ne osjeća kao predsjednik Bosne i Hercegovine, koja za njega u stvarnosti uopšte ne postoji, već da samo zastupa interese srpskog naroda. On sprečava formiranje vlade tako što je odluku jednog od svojih prethodnika Nebojše Radmanovića proglasio nevažećom i opsoletnom (prevaziđenom). Riječ je o Godišnjem nacionalnom programu ("Annual National Programme"), koji je preduslov za put u NATO. Dodik je svojoj nacionalističkoj partiji SNSD u Republici Srpskoj naložio da donese odgovarajuću odluku koja je u suprotnosti sa ranijim odlukama srpskih predstavnika i koja se od strane RS-a koristi kao preduslov za formiranje vlade

Apsolutna politička stagnacija

Budući da partije u drugom i većem bh. entitetu - Federaciji BiH ne žele dopustiti takvo nedemokratsko i antiparlamentarno ponašanje, ne može se osnovati vlada što za posljedicu ima apsolutnu političku stagnaciju. Od početka jula nemoguće je donijeti odluku o usvajanju budžeta tako da niko ne zna kako će se od 1. jula isplatiti plate činovnicima i državnim službenicima. 

24. juni 2019. bio je posljednji dan, kada je Parlament BiH mogao da bira delegate za Parlamentarnu skupštinu Vijeća Evrope (PACE). Ni do tog izbora nije došlo. Razlog nije bio propust Parlamenta BiH već razlog leži u partiji SNSD, čiji je predsjednik Dodik. Poslanici SNSD-a namjerno se nisu pojavili na sjednici i time su onemogućili izbor delegata za Vijeće Evrope. 

Bosna i Hercegovina je trenutno jedina zemlja Evrope koja neće biti zastupljena u Parlamentarnoj Skupštini Vijeća Evrope. A sve to se dešava u zemlji, koja na svom putu ka EU mora da ispuni posebno mnogo zadataka i obaveza. Pri tome je ovo samo mali presjek događanja u protekle četiri sedmice.

Dokumenat neviđen u istoriji diplomatije

Pomen zaslužuje i "zgodno" pismo predsjednika Dodika odlazećoj ambasadorki SR Njemačke u BiH Christiani Hohmann. Dodik joj je napisao da ne polaže pažnju na njenu oproštajnu posjetu:

"Vi ste kao ambasadorka SR Njemačke u BiH u protekle više od tri godine radili na štetu srpskog naroda i Republike Srpske a time i protiv same Bosne i Hercegovine i njenog ustavom predviđenog uređenja. Vaši javni nastupi i diplomatske aktivnosti tokom Vašeg boravka u Sarajevu bili su politički obojeni, subjektivni i diplomatski neprimjereni, o čemu ću obavijestiti i najviše predstavnike SR Njemačke."

Pri tom je ovo jedinstveni dokumenat u istoriji diplomatije. Za Dodika bi bilo poželjno kada bi nešto naučio od svog bliskog kolege - predsjednika Srbije Aleksandra Vučića - prije nego što pošalje sljedeće oproštajno pismo nekom od članova diplomatskog kora u Sarajevu.

Dodik odavno tvrdi da se strašni genocid u Srebrenici, koji je nakon dugogodišnje istrage i kroz najviše sudske odluke potvrđen od strane Međunarodnog suda u Hagu, nije desio. Sada, na funkciji predsjednika BiH, Dodik na isti način tvrdi da genocida u Srebrenici nije bilo, što je provokacija ne samo za stanovnike BiH, već i za međunarodnu zajednicu. U Njemačkoj i nekim drugim zemljama je negiranje zločina krivično djelo i krivično se kažnjava. Kada će u BiH doći do toga? Kada će se tamo povući pravne konsekvence i pobrinuti se da dođe do opoziva jednog ovakvog predsjednika?

 

Prof. Dr. Christian Schwarz-Schilling je od 1982. do 1992. bio ministar za poštu i telekomunikacije u vladi Helmuta Kohla. Iz protesta zbog suzdržanog stava njemačke vlade  u odnosu na teška kršenja ljudskih prava i rat u BiH, on je podnio ostavku. Od 1996. do 2006. Schwarz-Schilling je bio međunarodni medijator u BiH a u periodu od 2006. do 2007. bio je visoki predstavnik međunarodne zajednice u Sarajevu.