Hanau, Halle, Walter Lübcke- ovo su imena njemačkih gradova i ubijenog političara koji simboliziraju strahovit opseg desničarskog ekstremizma i antisemitizma od 2019. Devet ljudi s migrantskim porijeklom umrlo je u masakru u Hanauu, u neuspjelom napadu na sinagogu u Halleu dvoje ljudi je izgubilo život u blizini jevrejske bogomolje. A Luebcke, kršćanski idemokrata iz CDU-a, je ubijen na njegovoj terasi jer je počinitelj mrzio njegov angažman za izbjeglice.

Prije svega o tim djelima se s pravom mnogo govori i puno izvještava kada je riječ o mnogim opasnostima za demokraciju i društvenu koheziju. Stoga je ispravno i važno da je njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer najprije podsjetio na to kada je u Berlinu predstavio aktualni izvještaj Savezne službe za zaštitu ustavnog poretka (BfV). Uz njega je bio šef tajne službe za unutarnja pitanja Thomas Haldenwang.

Podstrekači: Nova desnica

Nasljednik kontroverznog Hans-Georga Maaßena, koji je na toj funkciji od 2018. godine, pokazuje jače nego iikada jasan stav protiv bilo kojeg oblika desničarskog ekstremizma i antisemitizma. Ova nova odlučnost ogleda se i u činjenici da se sada sve češće promatra difuzni milje takozvane Nove desnice. koju šef Službe za zaštitu ustavnog poretka naziva riječju "palikuće".

Haldenwang pri tome misli na ljude poput izdavača Götza Kubitscheka i njegovog Instituta za državnu politiku. Ovaj think tank, iza kojeg stoji ovaj pseudointelektualac, vješto djeluje kao spoj odnosno nešto između prakonzervativaca i desničarskih ekstremista iz tabora Alternative za Njemačku (AfD). To ih čini  jako opasnim, pogotovo što su granice između demokratskih i antidemokratskih stavova fluidne. Zbog čega je potrebno pažljivo posmatrati. 

Još uvijek ima prostora za poboljšanje u odnosu prema AfD-u

Međutim, Služba za zaštitu ustavnog poretka mora paziti na to da ne ode predaleko. Jer nije sve što je desno istodobno ekstremističko. To se odnosi i na AfD, koji je zastupljen u svim njemačkim parlamentima i opet se može nadati  dvocifrenom rezultatu na izborima za Bundestag u septembru. Koliko nespretno djeluje Služba za zaštitu ustavnog poretka u odnosu sa desničarkim populistima pokazalo se u martu kada je zvanično stranku proglasila za sumnjiv slučaj.

Nažalost, neki su mediji o tome izvještavali unaprijed - to je vjerojatno bila namjerna nediskretnosti vlasti zbog koje se AfD razumljivo brani na sudu. U budućnosti bi Služba za zaštitu ustavnog poretka trebala izbjegavati takve manevre - u interesu vlastite vjerodostojnosti. I kako AfD-u i drugima ne bi pružili povod da se predstave kao žrtve samovolje države.

Opasnost od islamističkih napada mogla bi se povećati

Osim ovog propusta, bilanca je prilično impresivna. Pogled od 360 stupnjeva na sve fenomene protuustavnih prijetnji funkcionira sve bolje. Predsjednik Službe za zaštitu ustavnog poretka ulazi u srž stvari kada kaže: "Nitko ne smije veličati ljevičarsko ekstremističko nasilje." Ova scena također postaje sve više i više nasilna, što se očituje u napadima u vidu podmetanja požara, a ponekad i po život opasnim napadima na političke protivnike, uključujući AfD. Zbog usredotočenosti na rastući desničarski ekstremizam, ovaj se razvoj uglavnom odvijao izvan medijske javnosti.

Dobro je da je Služba za zaštitu ustavnog poretka također ispravno procijenila potencijal ove prijetnje. To se odnosi i na islamizam. Napad poput onog koji je izvršio Anis Amri na berlinski božićni bazar 2016. godine s dvanaest mrtvih može se ponoviti u bilo kojem trenutku. Stručnjaci za sigurnost s razumljivom nelagodom registriraju promjene u Afganistanu. Povlačenjem međunarodnih trupa, uključujući Bundeswehr, talibani ponovo mariširaju. To bi također moglo ohrabriti islamiste u Njemačkoj da napadima ponovno istaknu svoju vjerski prikrivenu mržnju prema slobodnom društvu.

Ne precjenjivati korona "querdenkere"

Služba za zaštitu ustavnog poretka također je vrlo zabrinuta zbog teško procjenjivog pokreta "Querdenkera" (oni koji drugačije misle – op. red.) koji je proizašao iz prosvjeda protiv državne politike kada je riječ o koroni. Ministar unutarnjih poslova Seehofer smatra prijetećim to da se desničarski ekstremisti i antisemiti na taj način "povezuju s buržoaskim spektrom". Upitno je, međutim, da velika većina demonstranata, koja maše zastavama, biva uvučena u ekstremistički tabor. Za to do sada nema uvjerljivih dokaza.

Pojedinačni kontakti između ljudi koji banaliziraju ili čak negiraju koronu i protuustavnih organizacija ne bi se dakle trebali pretvarati u masovni fenomen. Time se precjenjuje važnost i utjecaj takvih ljudi. Čini se da je ministar unutarnjih poslova Seehofer svjestan ovog rizika. Politika kada je riječ o koroni mora biti bolje objašnjena, preporučio je on prilikom predstavljanja izvještaja o zaštiti ustavnog poretka u Njemačkoj s malo samokritičnosti kada je riječ o komunikacijskim vještinama savezne vlade, kojoj i sam pripada.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu