Greta Thunberg dolazi, ali polako: Tek je bila krenula na put za Čile gdje se UN-ova Konferencija o klimi (COP) trebala prvobitno održati. Sada je na putu natrag u Europu: jedrenjakom, a ne avionom. Kako bi na vrijeme stigla na konferenciju, čije je održavanje zbog nemira u Čileu premješteno u Madrid, ona će prvo doći na obale Portugala, a odatle dalje ka španjolskoj metropoli. No na Twitteru je napisala: Sporije je nego što se očekuje.

Zahvalnica Španjolskoj

Sporije nego što očekuju i nadaju borci za zaštitu klime će biti ostvaren i napredak koji ovaj sastanak o klimi treba postići. Učesnici poput njemačke ministrice za zaštitu okoliša Svenje Schulze su prije svega sretni što je nakon što je Čile otkazao organizaciju konferencije uopće pronađeno mjesto za njeno održavanje: "Najprije sam zahvalna Španjolskoj da u tako kratkom periodu organizira konferenciju. To je ogroman znak solidarnosti da će u roku od četiri sedmice ugostiti 20.000 do 25.000 ljudi. To je važan signal. COP je uspješan ako nam pođe za rukom dalje povećanje ambicija. To znači: Zemlje moraju učiniti više nego što su do sada obećale", kaže ona. 

Konačno otkazivanje SAD-a

U svakom slučaju više nego što se 2015. godine oko 190 zemalja, članica UN-a, obavezalo na Konferenciji o klimi u Parizu. Tada su se zemlje obavezale na to da do 2100. godine zagrijavanje ne smije preći 2 stupnja, ili bolje 1,5, zagrijavanja u odnosu na predindustrijsku fazu. S tim ciljem sve zemlje moraju poboljšati svoje planove o zaštiti klime. Naučnici upozoravaju da se klimatske promjene dešavaju sve brže. No da li će u Madridu biti postignuti ambiciozniji ciljevi je više nego upitno. Do sada je samo nekoliko država iz Afrike i Azije obećalo veću zaštitu klime. Početkom novembra je američki predsjednik Donald Trump, koji ne vjeruje u klimatske promjene, donio odluku o američkom povlačenju iz Pariškog sporazuma o klimi.

Prema mišljenju njemačkog ministra vanjskih poslova Heiko Maasa SAD nisu međutim jedina država koja trenutno čini malo kada je riječ o klimatskim promjenama: "To je korak zbog kojeg izuzetno žalimo. I nadamo se i zalažemo se za to da je to odluka samo na određeno vrijeme. No ne smijemo se pouzdati u to da će se klimatskopolitičko neslaganje uskoro završiti. U narednoj godini ne možemo očekivati impulse za klimu ni od SAD-a, koji predsjedava G-7, ni od Saudijske Arabije, koja predsjedava G20." K tomu dolazi još Brazil čiji desničarskopopulistički predsjednik Jair Bolsonaro također ne spada među one koji štite klimu.

I u Njemačkoj slabi zaštita klime

Ni u Njemačkoj ne ide baš najbolje. Cilj, do 2020. godine, dakle za nekoliko sedmica, smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40 posto neće biti ispunjen. Brojni eksperti smatraju i da neće doći do realizacije odluke o prestanku korištenja električne energije na ugljen do 2038. godine. Osim toga godinama dolazi do porasta štetnih emisija zbog saobraćaja. Kada od strane vlade nema dovoljno angažmana onda grupe za zaštitu okoliša organiziraju proteste, kao u Madridu. Tako Ann-Kathrin Schneider iz "Saveza za zaštitu prirode" za DW kaže: "Odlučujući je naravno pritisak ulice, pa tako i demonstracije, koje se održavaju svakog petka... Vidjet ćemo da li će taj pritisak biti dovoljno veliki da onda dođe i do političke volje da se uvidi neophodnost da se više učini za zaštitu klime", kaže ona.

Tehnička konferencija u nemirnim vremenima

U Madridu će ionako biti tehnička konferencija. Cilj Pariškog ugovora o klimi, na koji se svaka zemlja obavezala i i obećala njegovo ispunjavanje, bi trebao biti transparentniji i prije svega uporediv. Generalni tajnik UN-a Antonio Guterres je nekoliko dana uoči konferencije za DW rekao: "Odlučujuće će biti da svi - države, privatni sektor, predstavnici privrede i civilnog društva - jasno pokažu da sadašnju situaciju ozbiljno žele prevazići jer ona nije održiva."

Nadoknada gubitaka i štete?

Grupe za zaštitu okoliša se nadaju da će biti postignuti pomaci u temi koja do sada nije bila dovoljno zastupljena: Nadoknada pretrpljene štete i gubici prije svega u siromašnim zemljama. Sabine Minninger, ekspertica za klimu iz organizacije „Hljeb za svijet" za DW kaže da bogate zemlje ovu temu rado izbjegavaju jer strahuju da će morati dati blanko ček za cijenu velikih vremenskih nepogoda. 

Unatoč tome ovo je centralna tema za Minninger: „Upravo je za najsiromašnije zemlje posebice teško nakon jedne prirodne katastrofe ili ekstremnih vremenskih pojava ponovo stati na noge."

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android