Popularnost njemačke partije CDU je prije nekoliko mjeseci, prema istraživanjima javnog mnjenja, bila prilično opala. Ankete su pokazivale nešto malo iznad 30 odsto podrške biračkog tijela. Međutim, CDU se nekako iz tog izvukla. No, druga strana medalje je popularnost desničarskog AfD-a ( Alternativa za Njemačku), koja se ne smanjuje. Naprotiv. Ako su se istraživači javnog mnjenja usudili da u istočnim saveznim zemljama prije godinu dana prognoziraju da će AfD imati više od deset odsto podrške birača, sada to iz ugla CDU izgleda još dramatičnije. Naime, u Saksoniji je to već 25 procenata, dok je na nivou cijele zemlje podrška koju prema anketama dobija AfD takođe dvocifrena.

Izbori u pet saveznih zemalja su doduše bili sve samo ne nešto što podiže raspoloženje. A podjednako je loše raspoloženje i kod nekih od 1.000 delegata koliko će ih ove godine učestvovati na Kongresu CDU od 5. do 7. decembra u Esenu.

Ljutnja zbog komplikovane sestre iz Bavarske

Posljedice izbjegličke krize ogledaju se u napetim odnosima sa bavarskom sestrinskom partijom CSU. Predsjednik partije, Horst Zehofer je, kao i obično, trebalo da održi govor na Kongresu CDU. Ali, Merkel i on se već više od godinu dana spore oko "pravih" mjera u izbjegličkoj politici - prije svega oko "gornje granice" kada je riječ o prihvatu izbjeglica. A kako ne bi morali da ovaj spor iznose javno na pozornici, njih oboje su nedavno obznanili kako se neće pojaviti na kongresima partija - Merkel na Kongresu CSU a Zehofer na Kongresu CDU.

No, CDU ne može sebi da dopusti dugoročni konflikt. Jer, CSU je tradicionalno strateški važan partner CDU a posebno danas kao sigurnosna tampon-zona prema desnom spektru. S obzirom da je CSU u mnogim pitanjima konzervativnija nego CDU, to bi birače, koji u drugim saveznim zemljama naginju da počnu glasati za desno-poulističke partije, ipak moglo vezati za zajedničku uniju CDU/CSU. Jer, bez CSU desničari bi bili još jači. Tako da je potrebno popuštanje napetosti. I upravo zbog toga će umjesto Zehofera Kongresu CDU prisustvovati dvoje visokih funkiconera CSU: generalni skeretar Andreas Šojer i predsjedavajuća pokrajinskoj grupi u Bundestagu Gerda Haselfeld, koja već godinama pokušava da spriječi produbljivanje razdora među partijama.

Ali, mir u sopstvenim redovima i dobar odnos sa CSU nije sve. CDU mora da dopre do birača ako želi da u septembru ponovo bude najjača politička opcija. Ali, kako - kada svuda uokolo sve više vlasti osvajaju populisti? Mnogi opčekuju prve odgovore na to od Angele Merkel u njenom prvom centralnom govoru. 

Merkel je prve naznake već dala na jednoj regionalnoj konferenciji kada je jedan član CDU-a otvoreno tražio njenu ostavku. Ona je odgovorila s punim razumijevanjem kako je ovakav stav dio demokratije. Saslušati umjesto osuđivati - izgleda da je to nova taktika kojom se treba premostiti jaz između naroda i establišmenta na šta se zapravo najviše žale populisti.

Skretanje u desno

Pored drugih glasova sve se jasnije vidi i skretanje udesno, koje bi se moglo izvršiti na Kongresu. A za to postoje izvjesne indicije. Neposredno pred početak Kongresa, potpredsjednik CDU-a Tomas Štrobl je izašao u javnost sa zahtjevima za pooštravanjem pravila za dobijanje azila i prisilnog vraćanja tražilaca azila. AfD je na to odmah reagovao govoreći kako se radi o "praznom oportunizmu i tobožnjoj promjeni mišljenja".

Takođe i ambiciozni program rukovodstva partije pod naslovom "Orijentacija u teškim vremenima" ide u tom pravcu. Težište je na temama: izbjeglice, migracija i integracija. Situacija kakva je bila 2015. se ne smije više ponoviti, kazala je Merkel protekle sedmice na video konferenciji u bazi CDU-a, ukazavši na ciljeve partijskog programa. Na 20 stranica CDU je formulisala društveno-političke smjernice za koje još prije više mjeseci nije bilo konsenzusa u vrhu partije: kulturu rukovođenja kao preduslov za sklad u pluralističkom društvu, domovinu kao odgovor na globalizaciju, državni zakon i pravo iznad vjerskog, migraciju na mala vrata preko zloupotrebe prava na azil i konačno integraciju i stvaranje paralelnih društava s tim da ovo prvo isključuje drugo. 

No, tu je i 150 drugih prijedloga, što je znatno više nego prethodne godine. Pojedini potiču od izrazito konzervativnog podmlatka tzv. "Mlade unije" (Junge Union). Za diskusiju će biti predložene i teme poput potpunog pokrivanja žena, novi zakoni o protjerivanju tražilaca azila i zabranu javnih okupljanja koja se održavaju na stranim jezicima.

Delegati bi se tako mogli koncentrisati na unutrašnja pitanja pošto kada je o personalnim pitanjima riječ nema iznenađenja. Jer, pored Merkelove tu je još pet kandidata za potpredsjednike koji bi trebalo da budu reizabrani. U sedmočlanom predsjedništvu tako nema puno izmjena. Novi članovi će biti Monika Griters, trenutno ministarka kulture na saveznom nivou i Tomas de Mezijer, aktuelni ministar unutrašnjih poslova. Premijer Saksonije Stanislav Tilih se više neće kandidovati pa će njegovo mjesto zauzeti De Mezijer. Tako da su skoro svi na liniji Angele Merkel po pitanju izbjegličke politike osim Jensa Špana koji prema toj politici ima izvjesnu distancu.