Usred veoma turbulentnih vremena u političkom Berlinu, oko 800 delegata na KongresuSaveza 90/Zeleni sastaju se ovog vikenda u Vizbadenu kako bi se ponovo reorganizovali.

Ako je suditi po stavu još uvijek aktuelnog vicekancelara i ministra ekonomije Roberta Habeka, stranka ne smije da uradi jednu stvar: da se osvrće sa čežnjom na vrijeme „semaforske vlade" - socijaldemokrata, zelenih i privredi bliskog FDP-a. Pošto je semafor istorija, poslije odlaska FDP-a, posao vodi manjinska vlada sačinjena od SPD-a i Zelenih.

Od sredine nedelje je jasno: kancelar Olaf Šolc želi da zatraži glasanje o povjerenju u decembru kako bi se otvorio put za nove izbore. Ako ga izgubi kako se očekuje, moglo bi doći do vanrednih saveznih izbora za nešto više od tri mjeseca,23. februara 2025. godine.

Zeleni u opoziciji

Velika je vjerovatnoća da će se tada Zeleni naći u opoziciji. Habek, koji treba da bude izabran za glavnog kandidata Zelenih na novim izborima u Vizbadenu, barem ne želi da odustane od nade u bolji rezultat od 11 odsto koliko Zeleni trenutno dobijaju u anketama.

On kaže za DW: „Želio bih da istaknem da su dosadašnje ankete bile ankete pod sjenkom semafora. Ali, semafora sada više nema. Sva sporenja i mnogi kompromisi koje smo morali da pravimo su prošlost. Sada stranke istupaju sa svojim idejama. Mnogo toga se sada može razvijati u svim pravcima."

Nakon pada vlade, rekao je Habek, izbila je euforija u stranci. Pristupilo je i mnogo novih članova. Sjedište stranke saopštilo je da se 5.500 ljudi pridružilo Zelenima od pada vlade 6. novembra. Stranka za zaštitu životne sredine sada ima preko 130.000 članova - što je novi rekord.

Šta se mijenja u rukovodstvu Zelenih?

Poslije nekoliko izbornih poraza, poput evropskih izbora u junu i izbora u tri istočnonjemačke pokrajine u septembru, prethodni partijski lideri Omid Nuripur i kopredsedavajuća Rikarda Lang povukli su se sa čela stranke i ne žele da se ponovo kandiduju.

Vjerovatno iznervirani i zbog tekućeg spora u vladi oko pitanja zaštite klime i pitanja budžeta i ekonomske politike. A tu je i nezadovoljstvo baze zbog toga što su Zeleni u vladi pristali na pooštravanje politike azila i migracija.

Feliks Banačak i Franciska Brantner sada će zauzeti mjesto Nuripura i Lang. Banačak je mladi poslanik u Bundestagu iz Sjeverne Rajne-Vestfalije, Brantner je trenutno državna sekretarka u Ministarstvu ekonomije. Smatra se Habekovom bliskom povjerenicom. Njenom prijavom došli su do izražaja Habekovi kritičari u stranci: Da li vicekancelar pokušava da ubijedi stranku da se drži njegove linije? Na pragmatičnom srednjem kursu sa širokim spektrom opcija, što bi uključilo i ljude koji još nisu glasali za Zelene?

Cilj novih: da Zeleni ponovo budu klimatska stranka

Netipično za Zelene, dva kandidata su već dala svoj prvi novinski intervju. Brantner je u „Zidojče cajtungu” priznala da je pred teškom misijom: „To je veliki zadatak i odgovara vremenu u kome živimo."

Oboje kandidata jasno su stavili do znanja da bi pod njihovim vođstvom Zeleni ponovo trebalo da postanu više klimatska stranka. Sa predsjednikom Donaldom Trampom, SAD ispadaju iz igre kao centralni partner u zaštiti klime.

Habek u centru pažnje

Uprkos novom izboru predsjedavajućih, Habek će biti vjerovatno ličnost na koju će biti usmjerena najveća pažnja u Vizbadenu. Zato što aktuelni vicekancelar želi da bude izabran kao kandidat svoje stranke za kancelara, i to uprkos svim lošim anketama. Robert Habek je trenutno vjerovatno najpoznatiji političar Zelenih. Ali izgubio je veliku podršku tokom svog vremena u vladi nakon njegovih loše predstavljenih planova da prebaci sisteme grijanja u njemačkim domovima sa gasa na održive toplotne pumpe.

Ipak, kratka predizborna kampanja do novih izbora u februaru vjerovatno će biti njemu prilagođenija nego što je to ikada ranije bilo prema nekoj osobi u istoriji Zelenih. To se ne sviđa svima, jer mnogi članovi Zelenih svoju partiju vide kao programsku u kojoj kadrovi nisu toliko važni.

A kako Habek želi da vodi svoju predizbornu kampanju, rekao je u intervjuu za Dojče vele: „Prvo moramo da objasnimo šta se trenutno dešava ovdje. Sve krize, sukobi i izazovi: Zašto je toliko sporenja?"

I po njegovom mišljenju, Zeleni bi trebalo da se pobrinu za neke od gorućih problema u Njemačkoj: stvoriti više povoljnijeg stambenog prostora, smanjiti cijene električne energije i grijanja. Da li će se za to boriti kao vlast ili u opozicija, odlučiće građani Njemačke na novim izborima 23. februara.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu