Bit će to konklava superlativa koja za koji dan započinje u Vatikanu. U njoj će učešće uzeti više kardinala Katoličke crkve nego na bilo kojim proteklim izborima novog pape. Oni će se 7. maja useliti u Sikstinsku kapelu u Vatikanu. Očekuju se 133 kardinala. To podrazumijeva: savjetovanja iza zatvorenih vrata i boravak u skučenim uslovima – sve dok se ne postigne dovoljna većina potrebna za izbor novog crkvenog poglavara.

Biće postignut i još jedan rekord: kardinali dolaze iz 71 zemlje. Na posljednjem izboru novog pape 2013. godine bila je riječ o 48 zemalja, a na onima 2005. o 52 zemlje. Papa Franjo, koji je preminuo na Uskršnji ponedjeljak u 88. godini, dvanaest godina je radio na tome da Katolička crkva, sa sadašnjih 1,4 milijarde članova, postane globalna crkva i da ukine njenu usredsređenost na Evropu. Dvanaest godina u kojima je raskinuo sa dotadašnjim navikama o tome ko postaje kardinal u svijetu i kakav je karakter Kolegijuma kardinala.

Ali šta to znači za savjetovanja koja se trenutno odvijaju u takozvanoj predkonklavi i za naredne dane u konklavi? "Ishod izbora danas je inače teže predvidjeti jer je sastav Kolegijuma kardinala nacionalno i kulturno heterogeniji", rekao je za DW istoričar crkve Jörg Ernesti, stručnjak za papinstvo.

Imena, opklade, špekulacije o sljedećem papi

Uprkos tome, na dan smrti pape Franje se u mnogim medijima postavljalo pitanje: "Ko će biti sljedeći?" Brzo su se u opticaju pojavila različita imena. Ulozi u kladionicama rastu, špekulacije cvjetaju.

Francuski "La Croix", dnevni list s visokim stepenom crkvene stručnosti, koji je kao jedan od rijetkih takvih listova međunarodno priznat, a nije u vlasništvu biskupske konferencije, objavio je na platformi Bluesky razloge "zašto La Croix ne govori o 'kandidatima' koji treba da naslijede papu Franju." Svako ko je kardinal na kraju ima kvalifikaciju, naveo je ovaj list. Debata o "favoritima" je "sport" vatikanista, papinih izvjestilaca, navedeno je u objavi. Ipak, list je predstavio one koje smatra najvažnijim kardinalima iz Azije ili Afrike i naveo kriterijume za papinsku funkciju.

Crkveni istoričar Ernesti smatra da činjenica da je oko 80 posto kardinala s pravom glasa imenovao papa Franjo ne predstavlja odlučujuću prednost. Ishod je, smatra, još neizvjestan. Postoji "previše dobrih kandidata koji dolaze u pitanje za tu funkciju". On smatra da je temeljni smisao da "reforme koje je započeo Franjo moraju ići dalje". On lično ne vidi nikakve naznake „da postoji želja za preokretom".

Već mjesecima postoji u „Rome Duck Store-u", gdje se, kao i na mnogim turističkim žarištima širom svijeta, prodaju varijante žutih plastičnih patkica, model „papa". Ko god ga kupi, bilo da je riječ o  hodočasniku ili turisti, konzervativcu ili progresivcu, kršćaninu, Jevreju ili agnostiku, dobije isti model: patku s bijelom kapicom, krstom na prsima i papinskim prstenom.

Mnogo je kriterijuma za podobne kardinale

Koliko je kompleksan izbor pape od strane kardinala, koliko su različiti kandidati? Ima li kandidat više iskustva u pastoralnom radu ili u crkvenom menadžmentu? Dolazi li iz razvijene zemlje ili zemlje u razvoju? Koju teološku orijentaciju ima? Kako se izjašnjava o odnosu Crkve prema homoseksualcima? Čak i među kandidatima iste orijentacije (konzervativni, povezani s Franjom, reformistički) postoje razlike.

U svakom slučaju, s rastom pluralizma u krugu onih koji biraju papu, raste i značaj predkonklave. U crkvenom žargonu, ti događaji, koji su započeli prije Franjine sahrane, nazivaju se generalne kongregacije.

Većina kardinala danas dolazi iz drugih dijelova svijeta, a ne više iz Evrope, objašnjava Ernesti. Ove generalne kongregacije, na kojima bi trebali učestvovati kardinali mlađi od 80 godina, ali i oni stariji, smatraju se mjestom pogodnim za njihovo upoznavanje. Jer: sama konklava je „dosta ritualizovana i sigurno ne predstavlja parlamentarnu razmjenu kao u politici".

Uočava se jedna stvar. Dan ili dva nakon Franjine smrti, istaknutiji kardinali, koji bi mogli imati uticaj na izbor, iznosili su svoje mišljenje. Na primjer, luksemburški nadbiskup Jean-Claude Hollerich (66), te filipinski Luis Antonio Tagle (67), koji je na čelu jedne od vatikanskih službi, te neki drugi. Od vikenda, se, pak, oni više ne oglašavaju.

Jedna slučajna scena: Kada je jedan od afričkih kardinala nedavno šetao u blizini Vatikana, a neko ga sa strane upitao „Je li došlo vrijeme za papu iz Afrike?“, on je samo bez riječi digao ruku prema nebu. 

Iskusni kardinali zagovaraju nastavak Franjinog kursa

Protiv toga sada se energično izjašnjavaju stariji kardinali. Kod nekih od njih iznenađuje ili iritira to što se ponovo pojavljuju u javnosti, što papa nije želio. Tako je, prema online portalu „Crux", peruanski kardinal Juan Luis Cipriani (81) - koji je 2019. godine, nakon optužbi za seksualno zlostavljanje bio kažnjen od strane Komisije za vjeru – uspio ući u salu za sastanke predkonklave. I odjednom se pored papinog kovčega obreo i američki kardinal Roger Mahony (88) protiv koga su ranije bile podignute razne optužbe za prikrivanje, a koje su navodno utišane milionima dolara.

Angažovano se izjašnjavaju u međuvremenu bečki kardinal Christoph Schönborn (80) ili njemački kurijski kardinal, emeritus Walter Kasper (92), dva veoma cijenjena aktera posljednje konklave. Oni insistiraju na nastavku Franjinog kursa koji se, kako kažu, ne može zaustaviti. Biće to, upozorio je Kasper, duža konklava.

Ali, šta znači duža? 2013. godine konklava je trajala 27 sati, a 2005. samo 26 sati. No, najduža konklava u 20. vijeku, ona iz 1903. godine, trajala je ukupno pet dana. Tada još nije bilo detaljne predkonklave. Dakle, treba sačekati.

Na „Polymarketu", jednoj od stranica online kladionica koje u fokusu imaju i konklave, trenutno je 9. maj favorizovan kao dan izbora novog pape. Ali, kardinali se sigurno ne klade tamo.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu