Michael Randropp stoji na peronu željezničke stanice koja se nalazi na aerodromu Kastrup u Kopenhagenu. On redovno putuje u Malme (Malmö). Osim njega, u ovom pograničnom regionu tjesnaca Eresund (Öresund) to čini još oko 15.000 ljudi. Randropp s grimasom na licu pokazuje ogradu koja razdaja dva perona. "Za nas koji svakodnevno putujemo, ova ograda predstavlja novu Željeznu zavjesu. Odnosno novi Berlinski zid."

Ograda bi trebalo da spriječi izbjeglice da nestanu među peronima kada policija počne da kontroliše isprave. Mnoge izbjeglice koje se nađu na ovoj posljednjoj stanici pred prelazak u Švedsku, nemaju legitimaciju. Ako ih policija zaustavi u Danskoj, onda bi, prema Dablinskom sporazumu, morali da budu registrovani i ostati u toj zemlji. Međutim, mnogi pokušavaju da se domognu Švedske.

Hiljade putnika pogođeno kontrolama

To će im ubuduće teže polaziti za rukom. Vlada Švedske od 4.1.2016. ponovo uvodi kontrolu na granici. Svi vozovi koji pristižu iz Kopenhagena, zadržavaju se na stanici Kastrup. Putnici moraju da izađu i pokažu legitimacije. Kontrola može da potraje i do 45 minuta.

Granične kontrole na obalama tjesnaca Eresund su štetne, smatra Michael Randropp. S dvije strane tjesnaca nalaze se dva centra - Kopenhagen i Malme. Tu se formirao snažan privredni region, koga neki nazivaju "silikonskom dolinom" Skandinavije. Dva grada su povezana skoro osam kilometara dugim mostom preko kojeg saobraćaju i vozovi i automobili.

Švedska "zatvara vrata"

Uvođenje kontrola predstavlja obrat u dosadašnjoj politici "otvorenih vrata" koje se držala Švedska. Ova zemlja je primila najviše izbjeglica u Evropi, gledajući broj pristiglih tražilaca azila po glavi stanovnika. Ova zemlja sa oko 9,5 miliona stanovnika očekivala je tokom 2015. dolazak oko 100.000 izbjeglica. Na kraju ih je bilo skoro dvostruko više. Vlada je pod pritiskom jer u brojnim mjestima više nije u stanju da obezbijedi smještaj za ljude koji pristižu. Novembra 2015. premijer Stefan Lofven je rekao da je velikodušnost njegove zemlje bila "naivna".

Hiljade izbjeglica je, odmah nakon što bi bili registrovani, nestalo negdje u zemlji. To je sada veliki problem. Prema navodima vlasti, 80 odsto tražilaca azila nije imalo pasoš. 60 odsto njih ni do danas nije pokazalo nikakav dokument kojim bi dokazali svoj identitet.

Policija i organi sigurnosti su upozorili kako to predstavlja potencijalni rizik. "Možda je pomalo teško bilo prihvatiti činjenicu da su među nama ljudi koji gaje simpatije prema Islamskoj državi", izjavio je premijer Lofven.

Danska zabrinuta

Premijer Danske Lars Rasmussen sada strahuje da bi granične kontrole mogle voditi tome da više izbjeglica zatraži azil u njegovoj državi. Rasmussen ionako stoji pod velikim političkim pritiskom desnopopulističke Danske narodne partije. Ona se protivi prijemu izbjeglica i traži zatvaranje granica. To je druga po snazi partija u parlamentu Danske i trenutno podržava manjinsku vladu Rasmussenovih liberala.

Kontrole na granici sa Švedskom povod su ljutnji Danaca iz još jednog razloga. Premijer Rasmussen je zabrinut da bi mogle biti ugrožene velike i dugogodišnje investicije njegove države. "Uložili smo milijarde u izgradnju infrastrukture u regionu Eresunda, a milione da bi Kopenhagen i Malme postali jedinstvena metropola."

Da li će švedski primjer slijediti i drugi?

Ekspert za pitanja migracija Joakim Ruist sa Univerziteta u Geteborgu vjeruje da će i druge države slijediti primjer Švedske. Granične kontrole će se širiti po sistemu "grudve snijega", tvrdi on u listu Kristeligt Dagblad.

Međutim, on ne smatra da je to nešto negativno. Naprotiv. "Kontrole bi mogle dovesti do opšte promjene azilantske politike EU, do humanijeg odnosa prema izbjeglicama." Granične kontrole bi mogle omogućiti da se izbjeglicama ponude "sigurne rute" za prolazak i da se odmah na granici sprovede direktna raspodjela po zemljama.

Efekat domina po cijeloj Evropi

Lisa Pelling sa instituta "Arena Idea" na sve to gleda drugačije. Uvođenje graničnih kontrola unutar EU će na kraju voditi tome da izbjeglice iz Sirije ostanu blokirane u područjima zahvaćenim ratom. "Nastaće efekat domina. Kratkoročno gledano će sve države redom zatvoriti granice - sve do Turske." To će, tvrdi Pelling, samo pogoršati "masakr" u Siriji, jer ljudi više neće moći da bježe ka Evropi.

I tako će s dvije strane tjesnaca Eresund Skandinavci po prvi put nakon 53 godine ponovo morati da pokazuju pasoše. Ture Ertmann sjeda u jedan od posljednjih vozova koji prolaze bez kontrole. Ovaj Danac već dvadeset godina živi u Švedskoj, gdje je šef u jednoj danskoj firmi.

Otkako se pročula vijest o kontrolama, mnogo je razmišljao o posljedicama. "Razmišljamo da li i dalje možemo da živimo u Malmeu, ili moramo da se preselimo u Dansku." On svakoga dana vozi dvoje djece u školu, a potom ide i u kupovinu. "Kako će sve to uopšte funkcionisati ako nam za svaki prelazak granice bude potrebno sat vremena?, pita se on.