Slovenija u četvrtak (1.7.) od Portugalije preuzima predsjedavanje Savjetu EU. Vlada u Ljubljani će šest mjeseci, do kraja godine, imati presudan uticaj na glavne teme i raspored u odlučivanju država-članica EU. Ali slovenačko predsjedavanje EU je u sijenci zabrinutosti zbog slobode medija i vladavine zakona u zemlji pod konzervativnim premijerom Janezom Janšom.

Za 62-godišnjeg Janšu je ovo drugo predsjedavanje EU. Ali dok se predsjedavanje 2008. smatralo prekretnicom, 17 godina nakon proglašenja nezavisnosti te bivše jugoslovensk republike, ovoga puta moglo bi da bude neprijatnije.

Na prvi pogled čini se da uslovi povoljni za Sloveniju, zemlju koja ima samo dva miliona stanovnika. Poslije godinu dana, konačno su spremni korona-fondovi za pomoć teški 750 milijardi evra. Očekuje se da će prve isplate državama-članicama krenuti u julu. Pod sloganom „Zajedno. Otporna. Evropa", Janšina vlada računa na ekonomski oporavak od milijardi iz Brisela i želi da nastavi s projektima čiji je cilj priprema EU za borbu protiv budućih pandemija.

Fokus - Zapadni Balkan

Slovenija namjerava da predsjedavanje EU fokusira na zapadni Balkan sa zemljama-kandidatima Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Crnom Gorom i Srbijom. Planiran je samit šefova država i vlada, koji bi trebalo oda se održi u Sloveniji, u oktobru.

Međutim, Slovenija će na toj funkciji u EU vjerovatno biti tražena i kao posrednik. Radi se o sporu između Brisela i Mađarske i Poljske zbog kršenja vladavine zakona. Slovenačka vlada doduše podržava cilj „jačanja vladavine zakona i evropskih vrijednosti", kako to stoji na internet-stranici, ali Janša se smatra bliskim saveznikom mađarskog premijera Viktora Orbana i mogao bi da uđe u sukob interesa ako bi igrao ulogu „poštenog posrednika".

Mađarska i Poljska su prošle godine nedjeljama blokirale korona-fondove za pomoć, jer su željele da spriječe nova pravila na osnovu kojih se u slučaju kršenja vladavine zakona mogu smanjiti isplate iz EU budžeta. 

Orban se prošle nedjelje na samitu EU našao u unakrsnoj vatri zbog mađarskog zakona koji ograničava prava maloljetnika na informacije o homoseksualnosti. Jedine pristalice Mađarske: Janša i poljski premijer Mateuš Moravijecki.

Napadi na novinare, ali i predstavnike EU

Poslednjih mjeseci Janša tvitovima nije napadao samo novinare iz zemlje i inostranstva, već i predstavnike EU, posebno iz Evropskog parlamenta.

„EU ne dugujemo ništa", napisao je šef vlade u maju, čiji je treći mandat započeo 2020. „Borili smo se za svoju slobodu i demokratiju prije 30 godina".

„Mislim da će postojati stalne tenzije između slovenačkog predsjedavanja, njihovih prijedloga i institucija EU", kaže Uroš Esih, kolumnista dnevnog lista Delo.

Nije korisno ni to što Janšina vlada do sada odbija da imenuje svoje istražitelje za Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) koje je, sa do sada neviđenim ovlašćenjima, ipak započelo s radom i trebalo bi da preduzme mjere protiv prekršaja na štetu budžeta EU.

Redovni protesti u Sloveniji

Evropska komisija opomenula je slovenačku vladu nakon što je obustavila finansiranje jedine slovenačke novinske agencije STA. Janša ju je nazvao „nacionalnom sramotom", nakon što je, između ostalog, kritikovala njegov pristup tokom pandemije korone.

„Reporteri bez granica" zabrinuti su što Janšina vlada sada preuzima predsjedavanje EU: mogla bi to da zloupotrebi „kako bi ometala napore na jačanju slobode medija u Evropi", upozorava ta organizacija.

U Sloveniji opozicija optužuje Janšinu tročlanu koaliciju da koristi pandemiju korone za podrivanje demokratskih institucija, slobode štampe i nezavisnosti sudstva. Nekoliko pokušaja svrgavanja Janše propalo je u parlamentu. U međuvremenu, međutim,hiljade ljudi redovno demonstriraju uz podršku grupa za građanska prava i sindikata zbog njegove ostavke.

dr/mt/cp/afp

 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu