Sjećanje na borce za nezavisnost dobija sve veći značaj u Ukrajini: u petoj godini rata sa Rusijom, zemlja je odlučila da osnuje nacionalni memorijal nazvan Panteon. 

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je 22. avgusta zakon o osnivanju nacionalnog memorijalnog kompleksa za heroje, prenosi dpa i neki vodeći njemački listovi.

Prethodno je za zakon u parlamentu glasala ubjedljiva većina od 287 poslanika. Zelenski je zakon bio označio kao „hitnu stvar“, pa je izglasan u ubrzanoj drugoj raspravi. 

Kako se navodi u obrazloženju, cilj je da se „odaju počasti najistaknutijim predstavnicima ukrajinske nacije“ i da se njihovim primjerom oblikuju „nacionalni i građanski identitet“. 

Državni memorijalni kompleks biće, prema zakonu, podignut u glavnom gradu Kijevu. Izgradnju naručuje Vlada, a finansiranje izgradnje, održavanja i obezbjeđenja dolazi iz državnog budžeta Ukrajine. 

Ko može u Panteon?

U nacrtu zakona se navodi da u Panteon ne mogu biti uvrštene osobe osuđivane za krivična dela protiv nacionalne bezbjednosti i mira. Predviđeno je šest kategorija ličnosti koje mogu biti uvrštene u Panteon:

poglavari ukrajinskih država iz različitih istorijskih epoha;

predsednici Ukrajine;

vrhovni komandanti ukrajinskih vojnih formacija;

osobe sa izuzetnim doprinosom sticanju ili obnovi nezavisnosti;

dobitnici Nobelove nagrade povezani sa Ukrajinom;

istaknute ličnosti iz kulture, nauke, sporta i civilnog društva.

Sam zakon ne sadrži imena ličnosti koje će biti uvrštene u Panteon. Međutim, u ukrajinskim medijima već se špekuliše o mogućem prenosu posmrtnih ostataka pojedinih istorijskih lidera, među kojima su i ličnosti koje izazivaju kontroverze u Poljskoj i Izraelu. 

Dodatno zaoštravanje odnosa sa Poljskom

Vlada u Varšavi za sada se nije oglasila. Međutim, konkretizacija ovog projekta mogla bi dodatno da pogorša odnose sa Poljskom, susjedom i važnom saveznicom Ukrajine.

U Panteonu bi trebalo da se odaje počast i pripadnicima Ukrajinske ustaničke armije (UPA). Tokom njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu na području današnje zapadne Ukrajine, pripadnici UPA bili su odgovorni za masovna ubistva desetina hiljada ljudi, Poljaka i Jevreja, prije svega u Volinju. 

Nakon što je ukrajinski parlament u julu usvojio zakon o Panteonu, kabinet poljskog predsjednika Karola Navrockog kritikovao je taj potez, navodeći da, iz perspektive Poljske, veličanje zločinaca koji su u Volinju počinili genocid nije put ka zapadnom svijetu.

Već u junu je došlo do zahlađenja odnosa između dvije zemlje, nakon što je Zelenski jednoj vojnoj jedinici dodelio počasni naziv „Heroji UPA“. Nakon toga Varšava je povukla odluku o dodjeli Ordena bijelog orla Zelenskom. Više ukrajinskih i poljskih političara vratilo je odlikovanja koja su dobili od susjedne države.

Međutim, obraćajući se ratnim veteranima poslije potpisivanja zakona, Zelenski je poručio:

„Ukrajinski Panteon će sigurno biti izgrađen i samo će Ukrajinci odlučivati o tome ko je za nas heroj.“

Jad Vašem je već skrenuo pažnju Ukrajini

Očekuje se da će u Panteon u Kijevu biti preneseni i posmrtni ostaci međunarodno kontroverznih ličnosti koje današnja Ukrajina smatra borcima za nezavisnost. 

Kijev je nedavno iz Luksemburga prenio posmrtne ostatke vođe Organizacije ukrajinskih nacionalista Andrija Meljnika i sahranio ih uz državne počasti. Ceremoniji su prisustvovali Zelenski, predsjednik parlamenta Ruslan Stefančuk, premijerka Julija Sviridenko i drugi predstavnici vlasti. 

Izraelski memorijalni centar Jad Vašem izrazio je „duboku zabrinutost“ i saopštio: „Odavanje počasti vođi pokreta koji je podržavao i sarađivao sa nacističkom Njemačkom tokom progona i ubijanja miliona Jevreja potkopava moralni integritet neophodan za sjećanje na Holokaust.”

Njemačka se još ne izjašnjava

Njemačka se još nije izjašnjavala u vezi sa sporom oko odavanja počasti saradnicima nacista u Ukrajini.

U vodećim njemačkim medijima osnivanje ukrajinskog Panteona za sada nije  predmet šire debate. Izvještavanje se uglavnom fokusira na moguće posljedice po odnose između Varšave i Kijeva.

Oštre kritike iz Moskve

Bivši predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev oštro je kritikovao Zelenskog zbog njegovog insistiranja na Panteonu.

„Krvlju umrljani klovn (Zelenski), izgleda, želi da prkosi svojim korijenima i zavjetima svojih predaka, pa i dalje nastavlja da od nacista i svakovrsnih izdajnika pravi heroje“, napisao je Medvedev na Telegramu.

Rusija opravdava rat protiv Ukrajine, koji je započela 2022. godine, navodnom potrebom za „denacifikacijom“ te zemlje.