Militantna islamistička teroristička organizacija Hamas je u napadu na Izrael 7.oktobra izvršila  masakr u gradovima u blizini Pojasa Gaze.  1.400 ljudi je ubijeno, uključujući 310 vojnika. Teroristi su takođe kidnapovali mnogo ljudi. Koliko tačno, ni danas se ne zna. Prema izraelskim informacijama, do subote 28.10.  porodice 230 talaca su dobile obavijest o otmici njihovih najmlijih. Smatra se da bi broj otetih mogao biti veći. Ljudi se drže zarobljeni negdje u Pojasu Gaze, vjerovatno u nekom od podzemnih tunela i vjerovatno u malim grupama. Nakon proširenja izraelskih kopnenih operacija na tom području,  sudbina talaca je neizvjesnija nego ikad.

Ko su taoci?

Hamas je, tokom napada, očigledno nasumično otimao ljude - starce, djecu, supružnike, muškarce, žene i mlade. Prema izraelskim informacijama, najmlađi talac ima devet mjeseci, a najstariji vjerovatno 85 godina. Više od polovine talaca, pored izraelskog, ima i strane pasoše odnosno državljanstva 25 različitih zemalja. Prema izraelskim informacijama ukupno 138 talaca ima i strana državljanstva, uključujući 15 argentinskih, 12 njemačkih, 12 američkih, 6 francuskih i 6 ruskih. Među otetim su i 54 državljana Tajlanda. Pretpostavlja se da mnogi od njih imaju dvojno državljanstvo. Ali, kod jednog broja Tajlanđana i pet nepalskih talaca, to svakako nije slučaj. Tu su i jedan talac iz Kine, jedan iz Šri Lanke, dva iz Tanzanije i dva sa Filipina.

Zašto ima toliko Tajlanđana među taocima?

Prema navodima tajlandskog Ministarstva vanjskih poslova, oko 30.000 Tajlanđana radi u Izraelu, od kojih oko 5.000 na jugu zemlje, u blizini granice s pojasom Gaze. Oni generalno idu na rad u ekonomski razvijenije zemlje, jer tamo mogu dobiti znatno veće plate nego u svojoj matičnoj zemlji. U Izraelu uglavnom rade na poljima u blizini pojasa Gaze, gdje raste voće i povrće, kojim se pokrivaju dvije trećine potreba za agrarnim proizvodima. Tajlanđani čine najveću grupu migranata, koji rade u Izraelu.

Šta znamo o njemačkim taocima?

O njemačkim taocima se zvanično vrlo malo zna. Ne zna se ni tačan broj otetih Nijemaca ili Izraelaca koji imaju i njemačko državljanstvo. Izraelska vlada procjenjuje da je oteto 12 talaca sa  njemačkim pasošem, dok rođaci kažu da ih je 14. Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu navodi osam slučajeva odnosno osam porodica nestalih njemačkih državljana, iako bi jedan slučaj mogao uključivati ​​i po nekoliko članova familije. Tačan broj nestalih se ne navodi.

Takođe nema direktnog kontakta sa otetim. Ispred njemačke ambasade u Tel Avivu rođaci danima skreću pažnju na sudbinu svojih najmilijih. Među njima je i Ricarda Louk, majka 22-godišnje Shani Louka. Taoci se nalaze "usred ratne zone i ratnih dejstava", rekla je ona novinskoj agenciji dpa. Ricarda Louk je prije dvije sedmice čula posljednju vijest o njenoj kćerki, otetoj sa muzičkog festivala. Bila je to informacija da je Shani Louka smještena u bolnicu u Pojasu Gaze. "Ali tu vijest nismo mogli 100 posto potvrditi", rekla je Ricarda Louk, majka 22-godišnje Shani. Taoci se nalaze "usred ratne zone i ratnih dejstava", rekla je ova žena iz Ravensburga. Na sastanku u Tel Avivu, kancelar Olaf Scholz je uvjerio rodbinu otetih da će učiniti sve, kako bi se taoci pustili na slobodu.

Šta se zna o stanju talaca?

Hamasovi teroristi su do sada oslobodili četiri osobe:  majku i kćerku, koje imaju  izraelsko i američko državljanstvo  i dvije žene iz Izraela - jednoj je 79 a  drugoj 85 godina. Za Hamas su ova puštanja na slobodu očigledno dio psihološkog rata, koji vodi. Time ova teroristička organizacija  želi da pokaže da je spremna na pregovore. Naravno, malo je pouzdanih informacija o tome gdje i pod kojim uslovima se drže oteti.

Yocheved Lifschitz, jedna od do sada oslobođenih žena, prva je javno govorila o svom zatočeništvu. Ova 85-godišnjakinja je rekla da je "prošla kroz pakao". Svjedočila je o sistemu tunela Hamasa ali je priznala i da se prema njoj općenito dobro postupalo.

Šta izraelske kopnene operacije u Pojasu Gaze znače za taoce?

To je teško procijeniti. Rođaci talaca strahuju da vojna operacija na terenu ugrožava živote talaca. Oteti bi mogli izgubiti život tokom borbenih dejstava između izraelskih vojnika i terorista ili zato što ih Hamas koristi kao živi štit. Meirav Leshem Gonen, majka jednog od taoca, rekla je u subotu za radio-stanicu Izraelske vojske: "Ne znam ništa o strategiji, znam ponešto o majčinstvu - i osjećam da je ovo rat, koji smo već izgubili. Kako možemo biti sigurni da će moja kćerka i ostali taoci živi doći kući?", zapitala se ona.

Rodbina otetih strahuje i da će pregovori za oslobađanje talaca sada biti otežani, pa čak i nemogući. Oni su zahtijevali od izraelske vlade da izvrši pritisak kako bi se oslobodili svi taoci, prije nego što krene s vojnom akcijom protiv militantnog islamističkog Hamasa.

Ko pregovara, ko posreduje?

Katar i Egipat igraju važnu posredničku ulogu u pregovorima. Prema riječima premijera Katara nedavno je došlo do određenog napretka. Šeik Mohammed Bin Abdulrahman al-Thani rekao je u srijedu da se nada da će vrlo brzo doći do pomaka. U međuvremenu je sve manje optimizma. Majed Al-Ansari, glasnogovornik katarskog Ministarstva vanjskih poslova, rekao je za američki TV-kanal CNN da eskalacija na terenu sada "značajno otežava situaciju". Nije pominjao prekid pregovora. Prema medijskim izvještajima, Izrael pretpostavlja da je Hamas namjerno odugovlačio pregovore za oslobađanje talaca, kako bi odgodio početak izraelske kopnene ofanzive. Portparol izraelske vojske Daniel Hagari govorio je o "psihološkom teroru" koji vodi Hamas. Premijer Benjamin Netanyahu  je nakon razgovora s rodbinom talaca rekao da je oslobađanje otetih "sastavni" dio vojnih operacija i dodao: "Pritisak je ključ za rješenje. Što je veći pritisak, veće su mogućnosti."

Kakve su šanse za razmjenu zatvorenika?

Predstavnici rodbine pozivaju na razmjenu zarobljenika. Izrael bi trebao razmotriti oslobađanje svih palestinskih zatvorenika u zamjenu za taoce. Šef terorističke organizacije Hamas u Pojasu Gaze Jihia al-Sinwar tvrdio je da su oni spremni odmah zaključiti sporazum o razmjeni zarobljenika.

"Oslobađanje svih zatvorenika bio bi veliki uspjeh za Hamas", rekao je Khalil Shikaki, direktor Palestinskog centra za politiku i istraživanje javnog mnijenja. Prema navodima izraelske  organizacije za ljudska prava B'Tselem riječ je oko 4.500 ljudi. Netanyahuu je saopštio da njegov ratni kabinet raspravlja o razmjeni zarobljenika. Nije želio iznositi detalje. Rekao je samo da objavljivanje detalja takvog sporazuma neće pomoći da se on realizira. S tim u vezi, vraćaju se sjećanja na slučaj mladog regruta Gilada Shalita, kojeg je Hamas kidnapovao 2006. godine. Ogroman pritisak javnosti nije samo doveo do bombardovanja Gaze, već i do toga da Izrael pusti više od 1.000 palestinskih zatvorenika, od kojih su mnogi osuđeni za smrtonosne napade na Izraelce, u zamjenu za puštanje na slobodu Šalita. Sada Izrael ponovo raspravlja o etičkom pitanju koje glasi:  Da li taoce treba osloboditi po svaku cijenu?

ARD_Tagesschau.de/jr

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu