„Sada je mirno. „‘Ilegalni migranti‘ su vraćeni“, kaže Stavros Tzamalidis, načelnik Kastaniesa. Malo mjesto na grčko-turskoj granici je prije izbijanja korona krize bilo u centru pažnje svjetske javnosti. Nakon što je Turska koncem februara otvorila svoju granicu prema Grčkoj hiljade izbjeglica se sedmicama pokušavalo probiti preko žičane ograde u Grčku s nadom da će doći u Europu. Sada je ponovo mirno na ničijoj zemlji između Europe i Turske."Oni su zapalili šatore", kaže Tzamilidis: "Mi ne znamo zašto su odjednom udaljili migrante. Ili zbog korone ili se Erdogan umorio pa je želio promijeniti scenu."

BND govori o orkestriranoj akciji

Kastanies je miran gradić. Turski turisti ovdje dolaze u jednodnevne izlete na ručak ili na konzumiranje alkohola koji je u Erdoganovom režimu postao vrlo skup. Tzamalidis smatra da su odnosi dvije zemlje u teškoj krizi: „Biti će teško nakon žestokih sukoba ponovo se vratiti svakodnevici. Ipak, naravno, da naši prijatelji na drugoj strani ostaju i dalje naši prijatelji. Mi nemamo problem sa ljudima.“

Čini se da su ljudi na grčkoj strani s pravom bili nepovjerljivi kada je riječ o iznenadnom prilivu izbjeglica na grčkoj granici. Prema navodima medija u međuvremu i BND polazi od toga da je Ankara ovom akcijom svjesno upravljala. Istim autobusima, kojima su izbjeglice sada odvedene, turska strana ih je transportirala u Edirne na turskoj strani granice.

Dalje na sjeveru, na bugarskoj stranici, se nije moglo vidjeti ništa. Erdogan je ciljano birao Grčku. On se nadao da će porasti grčki nacionalni osjećaji i da će više nego kritična situacija na otocima eskalirati.

Njegov plan: Ucjenjivanje Europe tako što će EU pokazati kako je sama zakazala kada je riječ o njenoj izbjegličkoj politici. Njegov cilj: Prisiliti NATO da se uključi na njegovo bojno polje u Siriji. Svjetska štampa mu je za to ponudila pravu pozornicu. Došlo je do napetosti između grčke i turske vojske. A onda mu je korona osujetila plan. Svjetski mediji su se povukli i sada je i turski predsjednik morao priznati poraz. Virus je riješio situaciju na tursko-grčkoj granici – u najmanju ruku na nekoliko mjeseci.

Bez opuštanja na otocima

U Turskoj, prema zvaničnim podacima, boravi oko četiri miliona izbjeglica, prema nezvaničnim podacima znatno više. U Grčkoj se, prema navodima vlade, nalazi oko 100 000 tražitelja azila, 41 000 njih je na otocima Lezbos, Samos, Chios, Leros i Kos. Jedna od njih je 20-godišnja Somaya iz Afganistana. Ona živi u zvaničnom kampu u Moriji u smještaju koji je otporan na vjetar. Samo rijetki dijele ovaj tužni luksuz. Oko kampa je formiran postapokaliptični šatorski grad, tzv. džungla. Ovdje živi najveći dio od oko 21 000 izbjeglica sa Lezbosa u šatorima i kartonskim kutijama. „Trenutno je veoma hladno. Život je težak. Kiša je stalno padala“, kaže Somaya.

Trenutno brojni ljudi strahuju od virusa: „Jedva da imamo vodu, a izbjeglice ovdje ne znaju šta se događa. Može li se zaraziti virusom? Zabrinuta sam“, kaže Somaya. No ona sama želi pomoći i kao volonterka  se uključila u rad danske humanitarne organizacije „Team Humanity“. U Hope-&-Peace-Center-u dijeli hranu i odjeću. U vlastitoj produkciji se šiju zaštite maske i dijele u kampu. Uz to se dijeli sapun i flajer sa instrukcijama.

Radije riječi nego mjere

Prije dvije sedmice je Atena donijela uredbu o ponašanju u doba korone u izbjegličkim kampovima. U njoj se navodi da su posjete ili aktivnosti unutar kampa zabranjeni. Stanovnici se trebaju kretati unutar kampa samo ako je to neophodno. Kupovinu izvan kampa smije obavljati samo još jedan član porodice koji u posebnim policijskim autobusima bude odvezen do određenih prodavnica. Od 19 sati je na snazi policijski sat. Nova pravila tražiteljima azila uz to zabranjuju da koriste bankomate u obližnjim selima. Vlada je najavila da će bankomate instalirati direktno u kampu, no kada nije jasno.

U odredbama se također ljudi upozoravaju da se moraju pridržavati higijenskih mjera. Apostolos Veizeis iz Ljekara bez granica se pita kako. „Sve je prepunjeno. To su idealni uvjeti za širenje Covida-19. Mjesecima se smeće ne odvozi. 1.300 ljudi koristi istu slavinu. Brojni nemaju uopće pristup vodi, struji ili toaletu i vrše nuždu pod vedrim nebom.“

Politička kalkulacija na račun izbjeglica?

Vlada o svemu šuti. Čak i nakon više upita Deutsche Welle-a kako mjere u kampu trebaju biti provedene, da li postoje konkretni planovi evakuacije i da li se uopće vrše testiranja vlada je samo, kao odgovor, poslala već objavljeni katalog o donesenim mjerama.

Apostols Veizeis smatra da su mjere zaštite od korone, koje je donijela vlada, licemjerne. One su, kako on kaže, prije svega usmjerene u cilju zaštite lokalnog stanovništva i diskriminiranju tražitelja azila u kampovima, koji su i dalje nezaštićeni. Upravo ljudi, koji pripadaju rizičnoj skupini, bi trebali biti evakuirani. Na cijelom Lezbosu, kako on kaže, postoji samo pet kreveta za intenzivnu njegu, na Samosu samo dva. Tri ljekara iz Ministarstva zdravstva su se u Moriji brinuli za 20 000 ljudi i pri tome nisu imali lijekove i medicinski materijal na raspolaganju.

Veizeis pretpostavlja da grčka Vlada virus koristi u vlastite političke svrhe: „Ako sada kažu da je vrijeme da se bude oprezan i da je najsigurnije smjestiti izbjeglice u zatvorene centre onda oni jednostavno pokušavaju konačno provesti ovaj koncept.“

Do sada je Atena oštro kritizirana zbog zatvorenih centara od strane organizacija za zaštitu ljudskih prava, EU i lokalnog stanovništva. I dok je Ankara zbog virusa povukla ručnu kočnicu čini se da Atena koristi izbjeglice za eskalaciju.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android