Korona kriza je ovu branšu pogodila najteže. Prostitutke preko pola godine nisu smjele raditi, a mnogi bordeli su prijavili stečaj. Sada u nekim dijelovima Njemačke posao u crvenim četvrtima ide dalje.
Oglas
Smisao za humor ju još nije napustio. Na pitanje koliko joj je godina, Stephanie Klee odgovara uz smijeh: "Na to pitanja Vam neću odgovoriti. Osim toga znate da dame noći uvijek lažu." No predsjednica Njemačkog saveza djelatnica u seksualnim uslužnim djelatnostima je još uvijek jako ljuta. I to na političare koji su ovoj branši tijekom koronakrize zabranili rad. "Politika se ružno ponijela prema nama. Što se događa s prostitutkama, to ne zanima nikog. Pritom nismo ništa manje važni nego recimo frizeri", kaže ova odlučna 58-godišnjakinja.
Ugrožena socijalna egzistencija
Posebno su bile pogođene prostitutke iz istočne Europe. "Mnoge nisu znale kako će napuniti hladnjak sljedeći dan, većina njih je bez financijske rezerve, mnoge su ovdje plaćale porez a za vrijeme lockdowna su otišle kućama pa nisu primale socijalnu pomoć", kaže Klee.
Sada je upravni sud ukinuo zabranu seksualnih uslužnih djelatnosti u najmnogoljudnijoj njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. I u mnogim drugim njemačkim saveznim pokrajinama bordeli smiju ponovno otvoriti vrata.
No za mnoge je ukidanje zabrane došlo prekasno. Mnogi bordeli, među njima i Pascha u Kölnu, koji je slovio kao najveća ustanova takve vrste u Europi, su zatvorili vrata. Ova branša slovi za najveće gubitnike korona-krize. Mnoge prostitutke su pokušavale, usprkos zabrani, nastaviti s radom, preko telefona ili internetskih ponuda. Klee kaže kako, kada se nedavno u Kölnu susrela s nekoliko kolegica, njihovi mobiteli nisu prestajali zvoniti. "Mušterije žele održati kontakt, pa makar i za kratko ćaskanje preko telefona", kaže.
Korona iziskuje kreativnost
No više od pitanja kako trenutno funkcionira rad u ovoj branši, Stephanie Klee i njezine kolegice zanima kako bi to moglo izgledati u budućnosti s koronavirusom, maskama, pravilom razmaka..."Već će nam nešto pasti na pamet, bit ćemo kreativni. Možda se vratimo metodama koje smo zaboravili ili potisnuli", kaže uz smiješak Klee ne precizirajući na što konkretno misli.
Da će prostitucija opstati i da je ovu branšu nemoguće ukinuti, kako to traže neke humanitarne organizacije, smatra i Anne Rossenbach iz socijalne službe kelnskog Caritasa. "Zabranama ne postižemo ništa.", kaže Rossenbach, zadovoljna što se prostitutke sada mogu vratiti legalnom poslovanju.
Grad na Rajni se može pohvaliti naprednim projektima kada je u pitanju zbrinjavanje prostitutki i stvaranje boljih uvjeta za njihov rad. Za one koje žele napustiti „najstarije zanimanje na svijetu", grad nudi nekoliko programa.
Ciljani programi za početak novog života
"Mi ne smijemo one koje žele istupiti iz svog dosadašnjeg posla odmah strpati u neki socijalni program. Tu su razne sudbine, neke od njih su prekinule studij ili školovanje prije nekoliko godina i mi moramo gledati kako da iskoristimo ta iskustva", kaže Rossenbach iz Caritasa.
Ona je 1999. radila na novom zakonu koji je legalizirao i regulirao prostituciju u Njemačkoj, zakon koji je poboljšao situaciju žena na terenu. Danas se organizacije za zaštitu prostitutki bore s drugim problemima. Mnoge žene i djevojke dolaze iz novih EU zemalja poput Rumunjske i Bugarske. "Mi se moramo boriti protiv siromaštva u tim zemljama. A ovdje u Njemačkoj zdravstvenim uredima moramo pomoći kako ne bi bili samo uspješni u borbi protiv širenja koronavirusa nego i u zaštiti prostitutki", zaključuje Rossenbach.
Moderno ropstvo
Iako je ropstvo davno ukinuto i zabranjeno, ono i dalje postoji u različitim oblicima u svijetu. Ono se ogleda u trgovini ljudima, prisilnoj prostituciji, slabo plaćenim poslovima ili dječijem radu.
Foto: Michael Hylton/Anti-Slavery International
Milioni ljudi žrtve modernog ropstva
U skoro svim zemljama svijeta postoje moderni vidovi ropstva. Preko 40 miliona žena, muškaraca i djece u Aziji žive u dužničko-kmetovskom odnosu, u zemljama Perzijskog zaliva u uslovima prinudnog rada a u Africi i Latinskoj Americi sa svakodnevnom eksploatacijom djece. Mnoge žene se seksualno eksploatišu i prinudno udaju.
Foto: Michael Hylton/Anti-Slavery International
Prodate, ugrožene, prisiljene
Trgovina ljudima je globalizovana, saopštio je UNODC - Ured UN-a sa borbu protiv narkotika i suzbijanje zločina. U građevinarstvu i poljoprivredi najveća je eksploatacija muškaraca. Žrtve prisilne prostitucije su gotovo isključivo žene. Svim žrtvama je zajedničko što ih prijetnjama, batinama i prinudom prisiljavaju na davanje seksualnih usluga.Njihov broj je ogroman.
Foto: AFP/Getty Images/M. Vatsyayana
Djeca-robovi
Siromašni roditelji iz očaja prodaju svoju djecu kao radnu snagu kao ovdje na jezeru Volta u Gani. Oni prazne mreže sa ribom. Roditeljima se često obećava da će njihova djeca ići u školu ili na zanat. Međunarodna organizacija za rad (ILO) procjenjuje da u svijetu postoji 10 miliona djece-robova. Prodaju se čak djeca, koja imaju 4 godine.
Foto: picture-alliance/dpa/T. Ridley
Zatočene u kućama
Širom svijeta se djevojčice ili djevojke zloupotrebljavaju za rad u kućama i domaćinstvima. Njihovim roditeljima obećavaju da će ih dati u školu. Umjesto toga, djevojčice su osuđene na rad od 12 do 14 sati dnevnoi ne smiju napuštati kuće vlasnika za koje rade.
Foto: David Rose/Panos Pictures
Djevojčice kao mladenke
Svaka peta žena koju udaju je mlađa od 18 godina, pokazuju podaci UNICEF-a. Nisu svi brakovi prinudni, ali milioni djevojčica se svake godine prisiljavaju na udaju iako nisu navršile ni 15 godina. Uzimaju ih iz škola kako bi kao neplaćena radna snaga služile u domaćinstvima svojim muževima. Mnoge svjedoče o psihičkom, fizičkom i seksualnom teroru kojem su izložene.
Foto: picture alliance/Tone Koene
Rođene kao robinje
Dugovi stalno rastu, iako cijela familija po deset i više sati radi za unajmljivača ili vlasnika ciglane, kamenoloma ili poljoprivrednog dobra. Moderno kmetstvo je posebno rasprostranjeno u Pakistanu i Indiji. Često dugove roditelja moraju otplaćivati djeca. ILO procjenjuje da širom svijeta postoji preko 30 miliona modernih kmetova, koji duguju novac svojim „podvođačima“.
Foto: Anti-Slavery International
Eksploatacija izbjeglica
Ilegalni migranti se eksploatišu bez obzira na kojem kontinentu se nalazili. Oni nigdje ne mogu sudskim putem potražiti svoja prava a rijetko govore jezik zemlje u kojoj rade. I u bogatoj Evropi mnogi od njih nemaju adekvatan smještaj i žive u lošim higijenskim uslovima. Mnogi rade kao berači tokom žetve na poljima i zarađuju daleko manje nego što je to zakonski utvrđeno minimalnom satnicom.
Foto: DW/N. Swanepoel
Rođeni kao robovi
"Haratin" je naziv za nasljednike crnaca koji su bili robovi u Mauritaniji. Iako je robstvo davno ukinuto, mnogi haratini se nasljeđuju kao sluge ili prodaju. Prema procjenama 600.000 ljudi u Mauritaniji rade kao kućna posluga ili su zaposleni na poljima. I u Maliju, Čadu, Sudanu i Nigeru cvjeta tradicionalni vid ropstva.