U početku je izgledalo kao da će život veoma dugo da nam se odvija iza zatvorenih vrata, možda čak i do kraja ljetnog raspusta. Ali, onda se situacija odjednom promijenila i vrata su se otvorila prije nego što se mislilo. U Njemačkoj, Španiji, Grčkoj i drugim zemljama ukinute su najrestriktivnije mjere. Ali, raste zabrinutost da bi planetu mogao da zahvati drugi talas infekcija.

Već sada se pojavljuju prvi predznaci drugog talasa novog korona-virusa: Kina i Rusija bilježe nove infekcije, a čak i u Južnoj Koreji, koja je nakon prvog talasa bila hvaljena zbog uspješnog suzbijanja širenja epidemije, ljudi se ponovo inficiraju virusom SARS-CoV-2.

Drugi talas manje-više neizbježan

„Ovaj virus bi mogao da se razvije u još jedan endemski virus u našim društvima. Možda nikada neće nestati", rekao je Majk Rajan, direktor Zdravstvenog programa za hitne slučajeve Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) na konferenciji za štampu.

Ni drugi virusi, na primjer HIV, nisu jednostavno nestali, kaže Rajan. Ali, naučnici su razvili lijekove koji virus drže u šahu i zaraženom omogućavaju život u koegzistenciji sa patogenom. Veoma malo virusa je iskorenjeno, poput virusa velikih boginja.

Svi drugi virus su i dalje među nama i pojedini se povremeno vraćaju. Ako pogledamo unazad vidimo da drugi talas jedne pandemije može da bude mnogo gori od prvog.

Špnaska gripa došla da ostane

Španska gripa 1918. došla je u tri velika talasa i kako se procenjuje, odnijela 50 miliona života. Pandemija je počela u martu 1918. Vrhunac je dostigla tokom drugog talasa krajem iste godine. Centri za kontrolu i prevencije bolesti (CDC) u Sjedinjenim Državama polaze od toga da je drugi talas odgovoran za najviše smrtnih slučajeva u SAD (zemlji u kojoj je, kako se pretpostavlja, virus i nastao). Početkom 1919. je došao treći talas i trajao je do sredine te godine. Virus vjerovatno nikada nije u potpunosti nestao.

Prema jednoj studiji iz 2006. svi slučajevi influence A – koja pogađa ptice i sisare – od pandemije španske gripe su „uzrokovani nasljednicima virusa iz 1918."

Nema međunarondih standarada za drugi talas

Kako bi se umanjio rizik od izbijanja novog talasa infekcija, Svjetska zdravstena organizacija savjetuje u ažuriranoj strategiji za COVID-19 od 19. aprila da se ublažavanje mjera vrši „postepeno", „bazirano na evidenciji i dokazima".

„U idealnom slučaju, između pojedinčanih faza bi trebalo da se napravi pauza od najmanje dvije sedmice (vrijeme inkubacije COVID-19). Tako bi bilo dovoljno vremena da se reaguje na odgovarajući način", navode u SZO.

O tome, međutim, u Njemačkoj nema ni govora. Škole su počele drugu fazu otvaranja samo četiri dana nakon što je počela nastava za više razrede; dakle, bez preporučenih dvije sedmice pauze.

Njemačka vlada je za popuštanje mjera odgovornost prebacila na savezne pokrajine i opštine. Ukoliko se dogodi da se u jednom regionu u toku jedne sedmice zabilježi 50 infekcija na 100.000 stanovnika, trebale bi se ponovo uvesti stroge restrikcije.

No, ovih 50 slučajeva na 100.000 stanovnika su samo brojke. Jer, čini se da nema jedinstvenog globalnog standarda za to šta zapravo znači drugi talas epidemije ili pandemije.

„Drugi talas" nije utvrđen pojam, kaže Kristijan Lindmajer, portparol SZO u svom pisanom odgovoru na upit DW. „Taj pojam se odnosi (samo) na nova izbijanja zaraze, koja dolaze nakon što je broj zaraženih počeo da opada. Isto važi i za ‘treći‘ talas."

„Ako bolest u zemljama traje na niskom nivou, i ako nema dovoljno kapaciteta za istraživanje i identifikaciju žarišta, onda postoji opasnost da će bolest ponovo izbiti." To posebno važi tamo gdje se kreću mase: u velikim gradovima, u izbegličkim kampovima i mjestima, na kojima ne postoji mogućnost da se održi društvena i fizička distanca.

Ranije nego što se mislilo

Sada, kada na sjevernoj hemisferi počinje ljeto, a Grčka i Španija se uprkos virusu nadaju turistima, drugi talas bi mogao da nas pogodi ranije nego što se mislilo. To su podaci studije koja je objavljena u aprilu u medicinskom časopisu The Lancet.

Veliki talas novih infekcija doveo bi i do novog talasa restrikcija.

„Upravo to pokušavamo da spriječimo. Nadamo se i vjerujemo u to da će Njemačka, Koreja i druge zemlje biti u situaciji da suzbiju žarišta. U pojedinim slučajevima, na subnacionalnom nivou, morale bi možda da se provedu konkretne mjere kako bi smanjile određene načine prenošenja virusa", kaže Majk Rajan iz SZO.

Kako stvari stoje, možda ćemo ipak morati još jednom odgoditi naše odmore.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android