Četvrti val pogodio je Njemačku u potpunosti - broj novo zaraženih koronom dosegao je rekordne vrijednosti. Pandemija ima ogroman utjecaj na zdravstvenu skrb i druge državne beneficije. To ima posljedice i za ovisnike. Život im je postao teži – baš kao i onima koji im pružaju pomoć.

To se očituje u statistici: broj smrtnih slučajeva povezanih s drogom porastao je za 13 posto u 2020. godini. "Početak pandemije bio je strašan", kaže Urs Köthner, voditelj udruge "Freiraum Hamburg", koja nudi zamjenu rabljenih igala, prostorije za konzumaciju, savjete i prvu pomoć za ovisnike o drogama. Organizacija je aktivna od 1993. godine, a financira je zdravstveni odjel u Hamburgu. Međutim, vrlo je ovisan o donacijama kako bi tokom radnog vremena mogao ponuditi tople obroke i individualnu pomoć, što se ne financira iz javnih sredstava.

Zbog aktualnih pravila držanja distance, "Freiraum Hamburg" je već morao drastično smanjiti broj usluga i broj ljudi o kojima brine, a u posljednjih 18 mjeseci praktički nije bilo državne pomoći. Sada je objekt, najveći te vrste u zemlji, čak na rubu izumiranja. 

"U početku je bilo mnogo velikodušnosti i dobili smo mnogo donacija", sjeća se Köthner. Međutim, Vlada se, kako kaže, kretala presporo - nije imala dugoročne planove, pa nismo mogli ni mi planirati. Kao rezultat toga, više nije bilo moguće adekvatno odgovoriti na hitne medicinske potrebe. "Morali smo i još moramo raditi iz sedmice u sedmicu. I trebalo je dugo vremena da nam vlada pošalje osnovne zalihe poput maski, a kada smo ih dobili, bile su tako loše kvalitete da su bile neupotrebljive", kaže on.

Ekonomska i socijalna ograničenja tokom pandemije COVID-a također su dovela do toga da su poslovi sa skraćenim radnim vremenom – koje obavljaju mnogi ljudi s problemima ovisnosti - bili privremeno zabranjeni ili gotovo nemogući. Na primjer, ulična prodaja novina ili pružanje seksualnih usluga. Köthner dodaje da su osim njegove udruge i brojne druge morale  drastično smanjiti ili čak zatvoriti broj slobodnih mjesta.

Pandemija slabi mrežu socijalne skrbi

Prema studiji koju je naručila savezna vlada, u cijeloj Njemačkoj stanje izgleda ovako ili na sličan način očajno. Uposlenici humanitarnih agencija svoj posao - posebice savjete - smatraju iznimno teškim u uvjetima pandemije. Govore o stresu koji nastaje time da oni moraju obaviti određeni zadatak koji podrazumijeva blizinu i empatiju, a pri tome moraju nositi masku i držanti udaljenosti od 1,5 metara od pacijenata. Tijekom cijele pandemije zaposlenici su također suočeni sa smanjenjem proračuna, što mnoge prisiljava da prestanu s radom ili ograniče radno vrijeme, posebno kada su pacijentima najpotrebniji.

Ljudi koji se bore s dvostrukim teretom beskućništva i ovisnosti rekli su istraživačima da su sve češće suočeni s deložacijama i novčanim kaznama od strane policije. Istodobno, pomoć je bila ograničena socijalnim kontaktima i medicinskim uslugama, koje su često ključne za oporavak.

Köthnerovo iskustvo poklapa se s rezultatima studije, prema kojoj je povećana zajednička konzumacija alkohola i lijekova na recept s „teškim" drogama, dok lanci opskrbe tim teškim drogama - za razliku od mnogih roba široke potrošnje - začudo nisu prekinuti.

I Köthner i Heike Krause, glasnogovornica berlinske hitne službe za droge, također ističu temeljne probleme koje je pandemija pogoršala. Za Krausea, to uključuje posebno pitanje nekretnina – tržišta koje postaje sve nestabilnije i skuplje. To je dovelo do egzistencijalne krize centra Berlinske hitne službe za droge u Kreuzbergu, koji bi trebao biti zatvoren krajem godine. Katolička humanitarna organizacija Malteser odbila je produžiti najam. "Problem je berlinsko tržište nekretnina. Stranim investicijskim tvrtkama dopušteno je sve otkupiti", kaže Krause i dodaje: "Nemamo mogućnosti, osim možda negdje na krajnjem rubu grada, što je mnogim našim klinetima jedva dostupno." Berlinska služba hitne pomoći za droge brine o ovisnicima o drogama, onima koji su u opasnosti da postanu ovisni i njihovoj djeci od 1984. godine. 

Potrebna je dekriminalizacija i više prosvijećenosti

I Krause i Köthner pozivaju na dekriminalizaciju svih droga i promjenu percepcije javnosti, koja ovisnost često smatra voljnim porokom. "Treba nam promjena sustava... Ovisnik o heroinu ne bi trebao biti u zatvoru samo zato što je ovisan", kaže Köthner iz Freiraum Hamburga. Krause se slaže i izražava svoju frustraciju što mnogi, posebice političari, poistovjećuju dekriminalizaciju s legalizacijom.

U Berlinu su, kaže Krause, "klubovi bili zatvoreni tokom pandemije, pa je bilo manje slučajeva zlouporabe droga za zabave poput MDMA-a... ali ljudi su pili više alkohola i povećana je upotreba drugih droga poput benzodiazepina". Oni se zapravo koriste u psihijatriji za liječenje anksioznosti i nemira. Krause smatra da je posebno glupo osuđivati ​​konzumente teških droga u mjestu poput Berlina, gdje "većina ljudi koristi drogu; ovisi samo o tome što je stigmatizirano, a što ne, kao što je alkohol".

Diljem Njemačke stotine pacijenata zbrinjavaju se u sličnim ustanovama. Ljudi poput Krause i Koethner spašavaju živote zamjenom korištenih igala, liječničkim pregledima i osiguravanjem sigurnih mjesta za uzimanje droga i spavanje. Međutim, ekstremna financijska neizvjesnost s kojom se suočavaju, pogoršana pandemijom, dodatno ograničava njihovu sposobnost da pomognu onima kojima je potrebna.

Krause kaže da je njezina organizacija dobila vrlo ograničenu službenu pomoć. “Primili smo nekoliko poziva”, ali tek nakon prosvjeda za spašavanje centra za pomoć, kaže ona, “ali zasad nema konkretne podrške”. "Ono što trebamo od vlade je određena financijska sigurnost", žali se Urs Köthner. "Uvijek moramo tražiti načine da osiguramo svoje financiranje, a to nije u redu", dodaje on.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu