„'Ko kaže da dijaspora nije učinila ništa za BiH, taj laže. Donijela nam je koronu', zbijaju viceve Sarajlije, poznate po svom crnom humoru. Među prvim oboljelim u Banjaluci, registrovanim 3. marta, bili su Bosanci iz egzila i tako postali predmet šale. Ali prebacivati sve na druge, više ne ide, tim prije što je na površinu isplivalo nekoliko slučajeva, koji osvjetljavaju mentalitet domicilnog stanovništva", piše berlinski Tagescajtung i navodi sljedeće primjere:

" - Jedan muškarac, koji je boravio u inostranstvu, imao je simptome infekcije koronavirusom. Umjesto da ide u karantin, podmitio je jednog doktora da ga smjesti na Odjeljenje za plućne bolesti bolnice u Mostaru. Nije poznato koliko je pacijenata, doktora i bolničkog osoblja tamo zarazio.

- Jedan policajac u Brčkom je za novac pustio troje ljudi da uđu u BiH bez provjere zdravstvenog stanja. 11. marta je u Konjicu jedna firma proslavljala jubilej na kojem je pozvano 400 ljudi. Jelo se i pilo uz muziku i ples. Alkohol je tekao u potocima, ljudi se grlili...ali jedan gost iz Čačka u Srbiji bio je inficiran koronom. Nakon slavlja, ljudi su se vratili kućama a virus se proširio i došao do Sarajeva. Firma je postupila neodgovorno i održala slavlje, iako su još 11. marta zatvorene granice a virus i tada bio glavna tema", piše list iz Berlina. 

"Ali i na primjerima Mostara i Brčkog dolazi do izražaja još jedan problem u mentalitetu. Tri decenije su nacionalističke elite u Bosni stvarale duboko korumpirani sistem, na koji su se ljudi navikavali i sada ga smatraju normalnim."

Zdravstveni sistem u BiH  u velikoj opasnosti

"Nasuprot tome, ljudi u Sarajevu i drugim mjestima tokom rata 90-ih nisu imali ni struje, ni vode, ni dovoljno hrane i još su gađani artiljerijom. Oni su preživjeli puno gore stvari nego što je aktualna korona-kriza. Njih ne iznenađuje to što su nacionalističke elite zemalja nastalih raspadom Jugoslavije dovele do sloma socijalne ustanove i zdravsteni sistem, koji je još funkcionisao u vrijeme socijalističke Jugoslavije. Svima je jasno da će taj sistem kolabirati pod naletom korone. Većina ljudi ne vjeruje službenim brojkama i traži više kontrole"piše Tagescajtung.

"U Sarajevu je uveden policijski sat od 18:00 do 5:30 ujutro. Ljudi se ne smiju sastajati u grupama a škole, univerziteti, restorani i kafići su zatvoreni. Koga uhvate da se toga ne pridržava, mora platiti kaznu.

Ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić je zbog ovih strogih mjera dobio poene i aplauz. U vlasništvu ovog 63-godišnjaka i bivšeg portparola Armije BiH, koji je nakon rata  postao medijski mogul, je najtiraćniji list -Dnevni avaz. On je ujedno i lider Stranke za bolju budućnost SBB i odavno ga svrstavaju u korumpiranu nomenklaturu. Ali Radončić se u krizi pokazao kao političar sa razumom i inicijativom.

Uspjelo mu je da pokrene državni aparat. Policajac iz Brčkog i pomenuti Mostarac moraju odgovarati pred sudom. Lijevo orjentisane i građanske partije poput Naše stranke podržavaju ove mjere. To sada na svojoj koži osjećaju i moćnici."

Bojkot države BiH a time i pomoći - uprkos pandemije

Uprkos korona-krizi Milorad Dodik, skupa sa vođom HDZ-a Draganom Čovićem, bojkotuje institucije zajedničke države. To ograničava mogućnosti njegovog djelovanja. Donacije za opremanje bolnica, nabavku zaštitnih maski iz Kine i Turske kao i 7 miliona eura pomoći iz Evropske unije Bosni i Hercegovini ne može biti dostavljeno zbog bojkota nacionalista.

Kada su hrvatski nacionalisti pokušali zatvoriti Livanjski kanton broj 10, Radončić se pobrinuo da predsjednik ovog kantona povuče ove mjere. Virus, i to moraju prihvatiti svi stanovnici BiH, ne zaustavlja se na etničkim granicama, niti napada samo jednu naciju ili etničku grupu. Dodik i Čović bi iz korona-krize mogli izaći kao gubitnici – za razliku od Fahrudina Radončića koji zadobija simpatije", zaključuje Tagescajtung. 

Priredila Jasmina Rose

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android