"Sigurno da je to u ovom trenutku bilo potrebno. To je potvrdila i Narodna skupština njegovim uvođenjem. Svi znamo kakvo je stanje bilo, kako se ta pandemija širila. Evo danas, kada je ta pandemija u nekom padu.. .lako je biti general poslije bitke i govoriti da li je trebalo ili nije. Ali smo svi bili saglasni u tom trenutku da je potrebno i smatram da su efekti vidljivi, samim tim što danas možemo govoriti o potpunoj normalizaciji stanja”, rekao je u predvečerje upućivanja odluke o ukidanju vanrednog stanja u Narodnu skupštinu Republike Srpske, potpredsjednik parlamenta, Milan Petković.

Početak naredne sedmice ključan?

Vlada RS danas (14.5.) upućuje odluku Narodnoj skupštini, skupštinski kolegijum donosi u narednih dan dva odluku o datumu održavanja sjednice, na kojoj bi trebali ukinuti vanredno stanje, koje je na stazi od 3. aprila. Najvjerovatnije početkom naredne sedmice. 

Međutim, već drugu sedmicu niko u okruženju i nijedna zemlja u Evropi nema više vanredno stanje niti policijski čas, koji je u RS na snazi od 21. marta. Ništa tu ne bi bilo sporno kada bi za to postojali razlozi kako je navedeno u odlukama, odnosno da epidemiološka situacija zahtijeva takvo stanje. Ukoliko epidemiološka situacija traži policijski čas i vanredno stanje, zašto su ugostiteljski objekti otvoreni već sedam dana. Zašto rade frizerski saloni, fitnes centri….zašto svi privredni subjekti rade ukoliko je epidemiološka situacija takva da zahtjeva ograničavanje kretanja građana. Generalni je zaključak javnosti, koji je postao predmet ismijavanja, da je virus korona u RS najviše aktivan od deset uveče do pet ujutru, do kada traje policijski čas.

"I vanredno stanje i policijski čas bio je paravan gdje se eliminisanjem parlamenta i opozicije sa javne scene, iskoristila prilika da se ispod radara provuče dosta stvari”, kaže analitičarka Tanja Topić, navodeći niz odluka koje su donesene kao uredbe sa zakonskom snagom. 

Ipak, pominjanje opozicije u kontekstu bilo kakve reakcije nema svrhu u ovom slučaju jer je ona bila praktično mrtva prethodna dva mjeseca. I da je bilo parlamentarnog života, teško da bi bilo nekih konkretnih poteza, osim senzacionalističih igrokaza za javnost.

Novac, eksproprijacije, novac

Ali činjenica je da su ispod radara provučene neke odluke, iako su javne. Svaka uredba predsjednika, koji već dva mjeseca ima zakonodavnu ulogu, objavljena je u Službenom glasniku RS.  Zaduženje prema Svjetskoj banci, eksproprijacija zemljišta na dionici koridora Vc koji prolazi kroz RS kao i zemljišta na dionici auto-puta Banjaluka- Doboj, te direktna kreditna zaduženja za javna preduzeća poput Šuma RS samo su neke od uredbi i odluka Vlade, koje su donesene. Veliki dio javnosti smatra da je potreba postojanja vanrednog  stanja, koja je morala biti u istoj ravni sa policijskim časom kako bi se održala napetost, upravo bila donošenje odluka koje bi inače izazvale burnu raspravu u parlamentu ali i reakciju javnosti. S obzirom na zabranu okupljanja, svaka reakcija je izostala, pa i na ustupanje ugovora o koncesiji za izgradnju male hidroelektrane "Medna” na rijeci Sani.

"S jedne strane imamo represivne mjere a sa druge cvjeta bezakonje u svakom drugom pogledu”, kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internacionala BiH, navodeći da se stanje vanredne situacije koristi da se proguraju stvari koje ne bi mogle proći nikakvu javnu raspravu.

 Sudski epilog

“Vanrednim stanjem” u RS sigurno će se baviti Ustavni sud, s obzirom da već postoje neke apelacije ali i najave dijela pravnika u RS. Kršenje prava na kretanje, okupljanje, uvođenje uredbe o sprečavanju izazivanja panike koja je, iako kasnije ukinuta, u najznačajnijem trenutku dovela do cenzure i autocenzure, neće ostati bez sudskog epiloga.

"Inicijative za ocjenu ustavnosti će pokazati jednu od dvije stvari. Prvo, Ustav, tačnije amandmani na isti, su jako loše napisani i ne prave valjan pravni okvir za postupanje u vanrednom stanju. Druga opcija je da će Ustavni sud Ustav tumačiti izvan teksta, što nadam se neće biti slučaj jer onda ne postoji pravna sigurnost. Ovdje govorim o članu 81. Stav 1. Ustava gdje je predviđeno da je jedan od uslova da predsjednik RS može da donosi uredbe sa zakonskom snagom, taj da je vanredno stanje proglašeno od strane institucija BiH. I to je jasno i laiku kad pročita. Budući da se to nije desilo, sve uredbe koje su donesene u međuvremenu su upitne i Ustavni sud će imati težak i nezahvalan posao pred sobom”, kaže pravnik iz Banjaluke, Aleksandar Jokić, navodeći da će prava pojedinca u tom slučaju zavisiti od odluka Ustavnog suda.

Štokholmski sindrom

Sada je pitanje da li je uopšte moguće izaći iz ovoga bez nekih veći posljedica. U političkom smislu, slažu se analitičari, tu neće biti puno problema s obzirom na “kratku narodnu pamet” na ovim prostorima ali je pitanje kakav će pravni osnov sve to imati u smislu zakonitosti i opravdanosti svih odluka. Ono što je nevjerovatno da se u cijeloj ovoj krizi, mogućnosti ukazivanja na propuste a bilo ih je mnogo, nije pojavio niko ozbiljan u političkom smislu ko bi mogao nešto da ponudi.

"Pitanje, da li je u toj zaokupljenosti javnim zdravljem svijest građana bila na nivou da prepozna sve anomalije i malverzacije. Pamet prosječnog građanina u BiH je kratka i on će brzo zaboraviti ovo stanje, srećan što smo ga prevazišli, tako da ne vjerujem u neko pretjerano osvješćivanje građana”, kaže Tanja Topić.

Da li je moguće da smo gori

I zaista, javno zdravlje niko ni danas, dva mjeseca kasnije ne spori, kao ni činjenicu da ono mora da bude na prvom mjestu. Međutim, da li su građani morali biti zatvoreni po tri dana u svojim domovima, da li je policijski čas i dalje neophodan u situaciji kontradiktornih događaja koji poništavaju njegovo dejstvo ukoliko je na snazi zbog javnog zdravlja. Na kraju, kome je i dalje potrebno vanredno stanje i policijski čas, nakon svih ublaženih mjera. Pitali smo Banjalučane o potrebi vanrednog stanja i policijskog časa, koji većinom ne vide svrhu njegovog nastavka. Izdvojili smo jednog. “Kad je (predsjednik Srbije Aleksandar op.a) Vučić ukinuo sve zabrane kretanja i okupljanja još prije nekoliko dana, da li je moguće da smo mi gori”.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android