Činjenica da se rizik od teškog toka bolesti uzrokovane COVID-om 19 i postkoronalnih problema značajno povećava kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilih nije ništa novo. S jedne strane, to je zbog lošijeg fizičkog stanja, većeg broja popratnih bolesti ili mehaničkih problema s disanjem. Ali to nije sve: prema jednoj novoj, još neverificiranoj studiji, čini se da koronavirus izravno inficira masne stanice. Štoviše, u teškim slučajevima COVID-a izravno dolazi do upale u masnim stanicama.

"Podaci iz naše studije sugeriraju da infekcija masnog tkiva i povezani upalni odgovor mogu biti jedan od razloga zbog kojih pretili ljudi imaju tako ozbiljan tok bolesti kada su zaraženi SARS-CoV-2", kaže Catherine Blish, profesorica na Sveučilišnom medicinskom centru Stanford i glavna autorica studije.

Te spoznaje zapravo I nisu sasvim nove, jer se čini da se i drugi patogeni poput virusa gripe vole ugnijezditi u tjelesnu masnoću. ACE2 receptori služe kao ulazna vrata za prodiranje novog koronavirusa SARS CoV-2 u stanice. A oni se javljaju u masnim stanicama u većoj gustoći nego u drugim stanicama, čak i višoj nego u plućnom tkivu.

Blish i njezin tim pregledali su masne stanice pacijenata koji su umrli od COVID-a 19. Pokazalo se da koronavirus vrlo učinkovito koristi masne stanice kao rezervoar za prikrivanje - i time nadmudri naš imunološki sustav.

Povećan rizik od postkoralanih poremećaj

A mast u ljudskom tijelu nije ograničena na ona mjesta koja vidimo na prvi pogled – ona predstavlja okruženje u kojem se nalaze i brojni unutrašnji organi. Istraživači su otkrili da inficiranje masnih stanica virusom SARS-CoV-2 aktivira upalnu kaskadu. Počevši od masnoće, može se proširiti i na druge unutrašnje ugrađene organe - i to kroz dulje vrijeme.

Budući da se na ovaj način prenosi na cijelo tijelo, to, prema nalazima ove studije, može povećati rizik da će pacijenti patiti od postkoronalnih simptoma COVID-a mjesecima nakon što se oporave od prve infekcije.

"Ako masne stanice predstavljaju rezervoar za virusne infekcije, pretilost može pridonijeti ne samo teškoj akutnoj bolesti, već i dugotrajnom COVID sindromu", navodi se u studiji.

Budući da su ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom i pretili pod povećanim rizikom od teške bolesti i dugotrajnog COVID-a, to bi također moglo utjecati na strategiju cijepljenja i metode liječenja, budući da tjelesna masnoća još nije uzeta u obzir u postojećim tretmanima COVID-19.

Moguće metode liječenja dugotrajnog COVID-a

Istraživači su otkrili da virus I u masnim stanicama reagira na antivirusnu terapiju (s remdesivirom). Osim toga, mogli bi se testirati ciljani lijekovi koji smanjuju upalu u masnom tkivu. Istraživači sugeriraju da bi salicilati mogli preuzeti ovaj zadatak. Najpoznatiji predstavnik salicilata je acetilsalicilna kiselina, odnosno ASA ili aspirin. Salicilati imaju analgetska i protuupalna svojstva, smanjuju temperaturu i sprječavaju stvaranje ugrušaka u krvi.

Na temelju novih rezultata istraživanja također se mora raspravljati o tome spadaju li u rizične skupine i osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilne osobe, te im se u skladu s tim mora dati prioritet primjerice kod cijepljenja.

Uznemirujuća pretilost

Od početka pandemije su neke studije pokazale da su mnogi od najteže oboljelih od COVID-19 pacijenata bili pretili. Prva meta-analiza objavljena je u kolovozu 2020. - za nju su istraživači iz cijelog svijeta prikupili podatke od 399.000 pacijenata. Ovo je pokazalo da je kod pretilnih s korona infekcijom 113% veća vjerojatnost da će završiti u bolnici, 74% veća vjerojatnost da će završiti na intenzivnoj njezi i 48% je veća vjerojatnost da će umrijeti od COVID-a 19.

Kod tih osoba se mnogi faktori često spajaju u ozbiljnu bolest. Tako recimo trbušna masnoća pritišće dijafragmu, koja zauzvrat pritišće pluća. Time se ograničava protok zraka, smanjuje se volumen pluća.

Dodatni faktori

Osim toga, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom često imaju oslabljen imunološki sustav, kronične upale i povećanu sklonost trombozi. To može postati rizik u slučaju korone ako se male žile I kapilari u plućima začepe ugrušcima krvi.

Osim toga, kod pretilnih osoba vrlo su česti povišeni krvni tlak, bolesti srca i pluća te dijabetes. Sve su to dodatni faktori koji mogu pogoršati tok bolesti.

Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom trebale bi se stoga posebno zaštititi od infekcije. Jer za sada postoji vrlo malo podataka o tome kako liječiti pretilne pacijente s COVID-om 19, između ostalog i zbog toga što su ti ljudi često isključeni iz kliničkih studija.

S obzirom na rezultate ovih istraživanja, moglo bi biti vrlo smisleno uključiti ljude s visokim indeksom tjelesne mase (Body-Mass-Index, BMI) u buduća istraživanja COVID-a 19.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu