SARS-CoV-2 se širi u Turskoj brže nego u rijetko kojoj drugoj zemlji na svijetu. Zaraza se širi eksponencijalno, krivulja rasta je vertikalna. Iako su brojne zemlje EU-a odlučile smanjiti ili zabraniti izlaske i kontakte, Turska nije slijedila njihov primjer. Vlada predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana primarno je ograničila međunarodni i nadregionalni saobraćaj. Također je zatvorila škole, univerzitete i parkove a otkazane su i velike proslave i manifestacije. Zabrana izlaska odnosi se samo na Turke koji su stariji od 65 godina i spadaju u rizičnu grupu. Ostatak stanovništva trebao bi se sam izolirati, po mogućnosti  na dobrovoljnoj bazi.

Društveno distanciranje: Koliko daleko ići?

Turska javnost, ali i vlada, već danima raspravlja o tome da li je za sve građane zakonski potrebno uvesti mjere karantina. Dok ministar zdravlja Fahrettin Koca poziva na zabranu izlaska i uvođenje policijskog sata, Erdogan zastupa suprotan stav. Turski predsjednik očito ne želi riskirati urušavanje privrede, koja je od ljeta 2018. u krizi.

Podršku za ovaj kurs Erdogan ima čak i od strane političkih protivnika. Virolog Gaye Usluer član je najveće opozicione stranke u parlamentu. Političar CHP-a izjavio je za Deutsche Welle da uvođenje policijskog sata nije odlučujuće i da je važnije uzeti u obzir socijalne aspekte. "Postoje ljudi koji moraju ići na posao. Otpuštanja radnika moraju biti spriječena i zaposleni moraju biti zaštićeni." Generalni sekretar Udruženja turskih liječnika (TTB) Bülent Nazim Yilmaz također gleda kritički na mjere karantina za sve. On smatra da je samo uporna izolacija, prema zakonima epidemiologije, efikasno sredstvo a da zabrana izlaska nije neophodno potrebna.

"Sutra će možda biti kasno"

Jedan od najpoznatijih zagovarača policijskog sata je gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu: "Istanbul je jedno od najgušće naseljenih mjesta na svijetu. Brzina širenja koronavirusa je velika. Stoga bi trebali donijeti odluku o zabrani izlaska. Ako sada to hrabro ne sprovedemo, sutra će možda biti kasno."

Slično razmišlja i neurolog i genetičar Caghan Kizil analizirajući situaciju u Turskoj. Stroge mjere karantina za obuzdavanje koronavirusa ovaj šef Istraživačke grupe Helmholtz pri Tehničkom Univerzitetu u Dresdenu smatra ključnim: "Znamo da je strašna situacija u Italiji, Španiji i dijelu SAD proizašla iz činjenice da nisu provedene dovoljne mjere socijalnog distanciranja. Turska do ovog momenta nije uvela stroge mjere karantina. Većina stanovništva i dalje se može slobodno kretati."

„Njemačka je dobar primjer"

Ali nisu kontroverzne samo mjere zabrane izlaska. Tursku vladu kritikuju zbog rijetkog testiranja ljudi, za koje postoji sumnja da su zaraženi koronavirusom. Prema navodima vlasti, trenutno se obavlja oko 77.000 testova dnevno. "To nije dovoljno", upozorava genetičar Kizil. "Testovi su važni za prevenciju. Zaražene morate izolovati." On kaže da se rasprostranjeno širenje može spriječiti samo ako se slučajevi zaraze temeljito registruju. Njemačka je, kaže on, dobar primjer. Tamo se svake sedmice testira oko 500.000 ljudi.

Budući da je turska vlada kasno počela sa testiranjem, mnogi stručnjaci pretpostavljaju da je stvarni broj zaraženih koronavirusom znatno veći od službenih brojki, što otežava izolaciju bolesnih.

Ljekari se plaše velikog naleta zaraze

Za mnoge medicinske stručnjake u turskim bolnicama s kojima su razgovarali novinari Deutsche Wellea, obuzdavanje širenja virusa socijalnim distanciranjem, testiranjem i izolacijom nije uspjelo.

Umjesto toga, medicinsko osoblje računa sa naglim i velikim talasom pacijenata, koji će zdravstveni sistem dovesti do granica. Turska vlada, međutim, zvanično ne vidi opasnost, jer Turska ima "desetine hiljada respiratora i kreveta za intenzivnu njegu”.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android