52-godišnji kosovski Srbin Veroljub Petronić parkira svoj mali crveni auto u prometnoj glavnoj ulici na sjeveru Mitrovice, u blizini spomenika knezu Lazaru. Iako Petronić živi na Kosovu više od 20 godina, njegov auto ima srbijanske registarske tablice. To nije jedina čudna stvar u svakodnevnom životu čovjeka koji „iz bezbjednosnih razloga" ne želi da se zna gdje radi.

Jer, Petronić nam otvoreno kaže: Iako je državljanin Kosova i zapravo živi ovdje, zvanično se odjavio iz zemlje da bi dobio srbijanski pasoš. Ako ga pitate o ovim apsurdima, reaguje veoma nervozno: „Samo želim da mogu da putujem sa svojom porodicom. To je sve što tražim."

Petronićeva zbrka registarskih tablica i dokumenata ne samo da zvuči komplikovano, već to stvarno i jeste. Kosovo, nekada pokrajina Srbije, de fakto je država od 1999. a nezavisnost je proglasilo 2008.

Ali, Srbija ne priznaje kosovsku državnost – a to ima drastične posljedice po svakodnevni život ljudi na Kosovu. Njima nije dozvoljeno da uđu u Srbiju sa kosovskim dokumentima ili zvaničnim obilježjima i simbolima – kao što su registarske tablice automobila. Nasuprot tome, između ostalog i zbog međunarodnog pritiska, Kosovo je do sada slijedilo drugačiju praksu: dozvoljavalo je ulazak sa ličnim dokumentima i registarskim tablicama iz Srbije.

Reciprocitet - vruća tema

Ali ova praksa je veoma kontroverzna u najmlađoj evropskoj državi, posebno pod vladom ljevičarskog premijera Aljbina Kurtija, koji je na toj funkciji od marta 2021. i koji prema Srbiji nastupa sa daleko više samopouzdanja od bilo kog od svojih prethodnika. Ključna riječ je reciprocitet, što se sa diplomatskog jezika može prevesti kao: ravnopravan i sličan pristup.

Kurtijev deklarisani cilj je postepeno uvođenje reciprociteta u bilateralne odnose sa Srbijom. Njegova vlada više ne želi da prihvati da građani Kosova ne smiju da uđu u Srbiju sa svojim dokumentima i registarskim tablicama, dok Kosovo sa svoje strane prihvata srbijanska dokumenta i registarske tablice.

Kada je Kurtijeva vlada htjela da primjeni reciprocitet početkom avgusta 2022. to je zamalo dovelo do nasilnih sukoba na sjeveru Kosova. Kosovski Srbi blokirali su teškim kamionima puteve do graničnih prelaza. Potom je Kosovo na granicu poslalo jedinice specijalne policije. Bilo je izvještaja da je došlo do pucnjave.

Nove tenzije?

Pod pritiskom EU, samo nekoliko sati nakon dramatičnih događaja, Priština se privremeno uzdržala od provođenja tog poduhvata. Krajem prošle nedjelje, uz posredovanje EU, postignut je preliminarni, djelimični kompromis: od 1. septembra 2022. građani Kosova mogu prvi put da putuju u Srbiju sa svojim ličnim dokumentima. Međutim, pitanje registarskih tablica je i dalje neriješeno. Kosovo stoga ponovo prijeti da neće dozvoliti ulazak vozila sa srbijanskim tablicama u zemlju ako Srbija ne promijeni stav. Napeti scenario s početka avgusta bi dakle mogao da se ponovi.

Kad god je u pitanju reciprocitet, tenzije na sjevernom dijelu Kosova rastu. Ovdje žive skoro isključivo Srbi. Svakodnevicu određuju političari i poslovni ljudi koji važe za produženu ruku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Podijeljeni grad

Uticaj Srbije se vidi i u sjevernom dijelu grada Mitrovice. Nekada je bio poznat po džez i bluz festivalima, koji su okupljali kulture i nacionalnosti iz cijele Jugoslavije. Ali od završetka kosovskog rata, grad je praktično podijeljen.

Sjeverno od rijeke Ibar, koja protiče kroz Mitrovicu, žive gotovo isključivo etnički Srbi. Svuda se vijore srpske zastave, automobili su sa srbijanskim tablicama, natpisi su na srpskom. Gotovo uvijek nastaju nemiri kada kosovske vlasti preduzmu akciju – bilo da hoće da provedu mjere reciprociteta ili čak samo policijske akcije protiv organizovanog kriminala. Sirene zavijaju, grade se barikade, kamioni blokiraju ulice.

Politički predstavnici srpske manjine na Kosovu - koji po ustavu imaju obavezne predstavnike u parlamentu i vladi - ovih dana prijete da će se povući iz svih državnih institucija. „Ukoliko se ne postigne kompromisno rješenje po pitanju reciprociteta, krenućemo da napuštamo sve institucije Kosova, počev od centralnih i lokalnih institucija, pa do sudova, policije i tužilaštva", rekao je Srđan Milosavljević, predsjednik Skupština opštine Zvečan, prije nekoliko dana na konferenciji za novinare u Prištini.

Svakodnevni osjećaj prijetnje

Na sjeveru Kosova je još uvijek mirno. U sjevernom dijelu Mitrovice ljudi šetaju pješačkom zonom u centru i sjede u baštama kafića. Ipak, mnogi žive sa osjećajem prijetnje i osjećaju se kao da su u nekoj vrsti permanentne opsade. Među njima je i Veroljub Petronić. „Ovdje na sjeveru Kosova smo stalno napeti i uplašeni, često su demonstracije i sukobi sa policijom, helikopteri nam kruže iznad glave. A sve to veoma ozbiljno utiče na ljude, posebno djecu. Zbog sukoba su često zatvorene škole", kaže Petronić.

Kosovski Albanac Betim Osmani već dugi niz godina ima sličan osjećaj. Ovaj 41-godišnjak je jedan od rijetkih Albanaca koji žive u sjevernoj Mitrovici i vlasnik je kompanije koja se bavi prodajom podnih obloga i namještaja. „Mi smo pod tenzijom više od dvije decenije. Toliko smo se navikli na sve ove probleme da više ni ne vidimo rješenje", kaže Osmani. Poslije pauze dodaje: „Mi, Albanci i Srbi, treba da se osjećamo kao komšije i kolege, a ne kao stranci i neprijatelji."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu