Kosovo je u političkom vanrednom stanju. Protiv većeg broja najvažnijih i najpozatijih političara najmlađe države Evrope, prije svih predsjednika Hašima Tačija, podignuta je u četvrtak (5.11) optužnica za ratne zločine pred Specijalnim sudom za Kosovo u Hagu. Šef države Tači je podnio neopozivu ostavku, jer, kako je obrazložio, ne želi da se pred Sudom u Hagu pojavi kao predsjednik.

- pročitajte i: Tači u Hagu – neka vrsta olakšanja

Pored Tačija optuženi su predsjednik Demokratske partije Kosova (PDK) Kadri Veselji, nekadašnji predsjednik Parlamenta Jakup Krasnići kao i predsjedavajući Poslaničkog kluba „Samoopredjeljenja", najbrojnije partije u Parlamentu Kosova Redžep Selimi. Tači, Veselji, Krasnići i Redžepi bili su najviše rangirani članovi nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), koja se tokom kosovskog rata 1998/1999. borila protiv srpske vojske. Njima se na teret stavlja da su počinili ratne zločine, među kojima su ubistva, mučenja, progon i nehumano postupanje sa zatvorenicima.

„Ne želim da stojim pred sudom kao predsjednik i želim da zaštitim integritet Kosova", rekao je Tači nakon objavljivanja optužnice. „Zbog toga se danas povlačim sa funkcije predsjednika Kosova." Tači je, prije nego što se uputio ka glavnom sjedištu Euleksa u Prištini, izjavio da će sarađivati sa pravosuđem. U međuvremenu je Hašim Tači već stigao u Hag.

Specijalni sud pod pritiskom međunarodne zajednice

Optužnica protiv njega i drugih kosovskih političara potvrđena je u četvrtak a nešto kasnije i objavljena. Još u junu ove godine je glavni tužilac Specijalnog suda za Kosovo Džek Smit, objavio da se Tačiju i drugoj trojici optuženih na teret stavlja umiješanost u ubistva oko 100 ljudi. U to vrijeme se još čekala zvanična potvrda optužnice. Svi optuženi odbacuju optužbe.

Specijalni sud za Kosovo u Hagu osnovan je 2016. pod pritiskom međunarodne zajendice. Pravno gledano on je dio kosovskog pravosuđa, ali u kojem rade isključivo strane sudije i tužioci kako bi se obezbijedila veća nezavisnost u procesima krivičnog gonjenja. Tribunal treba da istraži ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, mučenja i progone, koji su se dogodili od januara 1998. do decembra 2000. godine na Kosovu.

- pročitajte i: Tači se nadao da će ga Vašington spasiti?

Predsjednik Tači je ranije sam podstakao kosovski Parlament da glasa za uspostavljanje Specijalnog suda. Ali, razlozi za to nisu bili njegovi lični interesi da se otkriju zločini u kosovskom ratu, koje su počinili pripadnici OVK. To je zapravo bilo ispunjavanje međusobnih uslova u dijalogu Beograda i Prištine predvođenog Evropskom unijom, u normalizaciji odnosa dvije zemlje. Jedan dio toga je bilo i procesuiranje ratnih zločina OVK. Tači je tada popustio pod pritiskom međunarodne zajednice. 

Kritičari dijaloga o noramlizaciji, kao tadašnji vođa opozcije Aljbin Kurti kritikovali su činjenicu da je Specijalni sud zadužen samo za zločine OVK a ne za zločine srpske vojske i srpske tajne službe protiv kosovskih Albanaca. Međutim, zločini koje je počinila srpska država tokom kosovskog rata procesuirani su pred Međunarodnim krivičnim sudom. Tokom rata na Kosovu ubijeno je više od 13.000 ljudi, najviše njih ubili su pripadnici srpskih snaga.

Upletenost u trgovinu organima?

Takozvani „Martijev izvještaj" se smatra jednim od važnijih pokretač uspostavljanja Specijalnog suda za Kosovo. Pod vođstvom Švajcarca Dika Martija, komisija Savjeta Evrope je 2011. predstavila izvještaj koji dovodi u vezu vođe OVK Tačija, Veseljija i druge sa navodnim zločinima protiv Srba, Roma i Albanaca. Jedna od najtežih optužbi je bila -  trgovina organima. Hašim Tači je, prema tom izvještaju, između ostalog bio umiješan i u ubistva zarobljenika i prodaju njihovih organa. Tači iznova izričito negira optužbe. Do danas niko od osmunjičenih nije optužen za trgovinu organima. Doduše, saslušanje 200 svjedoka još nije završeno, tako da u ovom slučaju još uvijek može da dođe do podizanja optužnice.

Hašim Tači je prvo bio politički vođa OVK, a nakon rata jedan od najvažnijih političara Kosova. 52-godišnjak je obavljao funkcije ministra spoljnih poslova, premijera i na kraju predsjednika Kosova. On je dao odlučujući pečat dijalogu Srbije i Kosova, koji je započeo 2005. godine. 2013. je zajedno sa tadašnjim premijerom Srbije Ivicom Dačićem potpisao tzv. „Briselski sporazum" za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije. Najvažniji dijelovi sporazuma ni do danas nisu sprovedeni. Beograd i Priština su u više navrata  prekidali dijalog, a u ovom trenutku se prilično oteže.

- pročitajte i: Nastavljen dijalog Beograda i Prištine

Dok se Tači posljednjih godina predstavljao kao mirotvorac, Martijev izvještaj je lebdio nad njegovom glavom kao Damoklov mač. U pozadini je očigledno stalno pokušavao da spriječi podizanje optužnice protiv njega za ratne zločine. Kosovski kritičari mu zbog toga predbacuju da je za to takođe žrtvovao važne političke interese zemlje. Ali, sada je jedno jasno – Tači će morati da odgovara pred Sudom.

Bez debate o ratnim zločinima OVK

Njegov slučaj je reprezentativan primjer koliko je težak odnos na Kosovu prema sopstvenoj ratnoj prošlosti. Zvanični stav u zemlji je da je rat OVK protiv srpskih ugnjetavača bio legitiman i čist, i da je bilo samo nekoliko pojedinačnih slučajeva ratnih zločina, koji nemaju veze sa OVK. Nikada do sada nije vođena istinska debata o tome koliko duboko je OVK upletena u ratne zločine. Svjedoci su bili zastrašivani ili ubijani, često prije početka procesa protiv nekadašnjih komandanata OVK.

- pročitajte i: Haški sud za UČK: kako zaštititi svjedoke?

Onaj ko pokrene temu je izdajnik, kao što pokazuje primjer politikologa i publiciste Škeljzena Gašija. Kada je u aprilu ove godine u jednom intervjuu govorio o umiješanosti pojedinih vođa OVK u ratne zločine, dobio je masovne prijetnje smrću; a tadašnji premijer Aljbin Kurti (Samoopredjeljenje) otpustio ga je kao savjetnika. Nasuprot tome, osuđeni ratni zločinici na Kosovu se često slave kao heroji oslobodilačke borbe i dobijaju važne državne funkcije. 

Dačić: Kazniti izdajnike

Negirajući sopstvene ratne zločine, i Srbija odlučujuće doprinosi tome da na Kosovu do sada nije pokrenuta debata o ratnoj prošlosti. Nedavno je nekadašnji ministar spoljnih poslova, a trenutni predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić indirektno zahtijevao da bi oni Srbi, koji bi otkrili zločine protiv Albanaca i mjesta masovnih grobnica, morali da se kazne kao izdajnici.

Pod ovim okolnostima je malo vjerovatno da će političke elite na Kosovu pokrenuti debatu o sopstvenoj ratnoj prošlosti. Ono što je, međutim, sigurno je da je odlazak Hašima Tačija sa političke scene Kosova izazvao veliku političku krizu. Njegovu funkciju će privremeno preuzeti predsjedavajuća kosovskom Parlamentu Vjosa Osmani. Parlament mora da izabere novog šefa države najkasnije za šest mjeseci. Doduše u kosovskom parlamentu trenutno nema jasne većine. Vlada ima tanku i vrlo klimavu većinu. Posmatrači polaze od toga da bi kosovska vlada mogla brzo da padne i da se raspišu prijevremeni izbori.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android