"Ukoliko Kosovo ne želi izgubiti europsku perspektivu, dijalog sa Srbijom se mora ponovo naći na listi prioriteta Albina Kurtija i nove vlade", kaže Viola von Cramon-Taubadel, izvjestiteljica Europskog parlamenta za Kosovo. Tokom predizborne kampanje za izbore prošlog listopada ta je tema bila prilično zapostavljena, u prvi se plan stavljala potreba unutrašnjih reformi. Europska unija to naravno pozdravlja, reforme su doista nužne, prije svega kada je riječ o uspostavljanju i jačanju pravne države, ali i kada se radi o reformi izbornog zakona, obrazovnog sustava ili zdravstva.

Međutim, naglašava von Cramon-Taubadel, iz briselske perspektive je i dijalog od velikog značaja: "Mi ne podržavamo neku ili-ili opciju. Naš je zadatak da pomognemo pri provođenju reformi, ali i da se pobrinemo kako bi se zadržala spremnost na dijalog i na postizanje političkih kompromisa. To je u interesu svih građana Kosova."

Srbija treba priznati Kosovo

No za dijalog je potrebno dvoje, pa ova zastupnica iz redova njemačkih Zelenih u Europskom parlamentu ima jasnu poruku i za srpskog predsjednika Aleksandra Vučića: "Priznanje Kosova je uvjet i za daljnji napredak u pregovorima između Srbije i Europske unije. To je Beogradu jasno poručeno. Mi se nadamo da će to imati efekta i u Beogradu. Postoje određeni signali u tom pravcu, predsjednik Vučić je svojevremeno rekao da će jednog dana biti stvari koje će Srbija morati progutati, a koje joj baš neće biti po volji. Sada je pitanje kada će taj stav moći imati većinsku podršku u zemlji."

Tu poziciju zastupa i drugi izvjestitelj EU-a za Kosovo, Lukas Mandl, austrijski zastupnik iz redova Narodne stranke (ÖVP) . "Današnja Europa blagostanja i slobode je nastala zato jer smo uspjeli prebroditi iracionalne sukobe između etničkih grupa, nacija, religija ili ideologija. One su u prošlosti donijele tako puno nesreće i mi nećemo to ponovo dopustiti nigdje u Europi, pa ni na Balkanu. Takvi sukobi spadaju na ropotarnicu povijesti", kaže Mandl.

Budućnost Kosova on vidi u integraciji zemlje u Europu i u suradnji sa susjedima. On smatra da bi Kosovo moglo postati „Silicon Valley Europe" – zemlja ima vrlo mlado stanovništvo, ti ljudi žele učiti i vrlo su angažirani na polju informatike i novih tehnologija.

Kada je riječ o nekim ranijim stavovima Albina Kurtija, Von Cramon-Taubadel i Mandl kritiziraju njegov prijašnji „populistički nacionalizam", ali naglašavaju da je on to odavno prevladao i evoluirao u umjerenog političara. To se vidjelo i tokom predizborne kampanje gdje tema neke „velike Albanije" u nije imala nikakvu ulogu. Komentirajući činjenicu da Kurtijeva stranka Vetevendosje (Samoodređenje) otvara ogranke u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji von Cramon-Taubadel smatra da to nema osobitu relevantnost i kaže da je u pogledu toga ona „opuštena".

Uloga EU-a i SAD-a

U tom procesu, međutim, obje zemlje trebaju i aktivnu podršku međunarodne zajednice, prije svih Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. EU je, u tome su oboje izvjestitelja vrlo jasni, zakazala prije svega kada je riječ o liberalizaciji viznog režima za građane Kosova. Svi uvjeti za to su od strane Kosova ispunjeni, Europski parlament je to više puta zahtijevao, ali nekoliko država, prije svega Francuska, blokiraju. "To je naravno izazvalo veliko razočarenje, EU je zakazala i time značajno izgubila na vjerodostojnosti. Ukoliko želimo Kosovo potaći da se kreće u pravcu dijaloga i sporazuma sa Srbijom, oni od toga nešto moraju imati. A nemaju ništa ako Europa nije u stanju obaviti svoje domaće zadatke", naglašava  Viola von Cramon-Taubadel.

U tom procesu EU se nada i podršci nove američke administracije. Američki predsjednik je u svom pismu Vučiću jasno stavio do znanja da SAD očekuju od s jedne strane međusobno priznanje Srbije i Kosova, te nastavak procesa europske integracije. To je, naglašava Mandl, važno i zbog geopolitičke važnosti regije s obzirom da za nju interes pokazuju i Rusija, Kina, Turska i Saudijska Arabija. U tom kontekstu i Mandl i von Cramon-Taubadel naglašavaju da za EU ideja razmjene teritorije između Srbije i Kosova nema podršku EU-a – jasan stav Bruxellesa je da se postojeće granice moraju poštivati na cijelom području Balkana.

Ambasada u Jeruzalemu za cjepivo?

Napredak procesa eurointegracija obje zemlje je u interese kako tamošnjih građana, tako i same Europske unije. Odluka Kosova da premjesti svoju ambasadu u Izraelu u Jeruzalem tu svakako nije sretna, kaže von Cramon-Taubadel, jer EU i dalje ustrajava na konceptu dviju država kao jedinom održivom i pravednom rješenju palestinskog pitanja. No ona naglašava da je „s druge strane dobro da nove vlasti poštuju ugovore i provode odluke koje su donijeli prethodnici. To s drugim zemljama u regiji nije uvijek slučaj." EU se tu nalazi u rascjepu.

Kao moguće dodatno objašnjenje, i olakotnu okolnost, von Cramon-Taubadel, koja za sebe otvoreno kaže da svoju ulogu vidi u „lobiranju za Kosovo unutar Europe", navodi neimenovane dobro obaviještene izvore u Prištini koji kažu da je u pozadini ove sadašnje odluke o premještanju ambasade obećanje Izraela da će Kosovu dostaviti milijun doza cjepiva protiv korone. Za to ona ima puno razumijevanje, to tim više što EU tu dosada nije bila u stanju pomoći.

Politika vakcinacije u Srbiji je „opasna"

Istovremeno dvoje izvjestitelja, za razliku od uvriježene percepcije u europskoj javnosti, ne smatraju da je kampanja vakcinacije u Srbiji pozitivna priča. Viola von Cramon-Taubadel smatra da se unutar EU „zanemaruju geopolitičke implikacije procesa vakcinacije u Srbiji", prije svega kada je riječ o ruskom cjepivu Sputnik V. O učinkovitosti tog cjepiva još ne postoje nezavisni podaci, a skandal s dopingom je pokazao u kojoj mjeri politika može manipulirati sa znanstvenicima u Rusiji. „Mada je EU poslala više medicinske opreme, u srpskim medijima se vrlo pozitivno govori o Rusiji i Kini, a EU je uglavnom negativno konotirana.

To nije slučajno, iza toga stoji sistem. No prije ili kasnije će se Srbija morati odlučiti gdje uistinu stoji", kaže von Cramon-Taubadel. A Lukas Mandl je uvjeren „da politika vakcinacije u Srbiji nije uspješna, nego opasna" jer se uklapa u pokušaje iz inozemstva da izazovu sukobe unutar Europske unije i na taj ju način podijele.

*U ovom tekstu su korištene izjave sa briefinga izvjestiteljice Europskog parlamenta za Kosovo Viole von Cramon-Taubadel (Zeleni/EFA, Njemačka) i ko-izvjestitelja Lukasa Mandla (EVO, Austija) koji je održan 18.3.2021 u organizaciji njemačkog ureda Generalne direkcije za komunikaciju Europskog parlamenta. O Izvještaju o napretku za Kosovo bi Evropski parlament trebao u plenumu raspravljati 25.3.2021.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android