Ruski rat protiv Ukrajine traje četvrtu nedjelju. U moru izvještaja o borbama i žrtvama pojavljuju se i izvještaji o pregovorima između Moskve i Kijeva. Poslije nekoliko sastanaka u Bjelorusiji, sada se razgovara putem video linka. Bez rezultata.

- pročitajte još:Može li Kina posredovati između Rusije i Ukrajine?

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Moskva neće odustati od svog „plana" sve dok Kijev ne ispuni njene ključne zahtjeve: „demilitarizaciju", „denacifikaciju" i „neutralni status Ukrajine". Ranije je Moskva takođe zahtijevala da Kijev prizna anektirani Krim kao dio Rusije i „narodne republike" u Donjecku i Lugansku kao nezavisne. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je spreman da odustane od nastojanja za članstvo u NATO.

Iako se malo konkretno izvještava o pregovorima, jedna publikacija objavljena ove nedjelje u Fajnenšel tajmsu izazvala je pometnju. U njoj je stajalo da u pregovorima postoji „suštinski napredak" i da se razmatra plan od 15 tačaka. Za Kijev se kaže da je navodno spreman da odustane od svoje želje za ulaskom u NATO i postavljanjem stranih vojnih baza i oružanih sistema. Kao zaštitu od Rusije, Ukrajina navodno želi bezbjednosne garancije od SAD, Velike Britanije i Turske. Ukrajinski zvaničnici kažu da su Kijevu potrebne pravno obavezujuće bezbjednosne garancije.

Odbijanje članstva u NATO kao ustupak Kijeva

Aljona Hetmančuk, šefica kijevskog trusta mozgova Nova Evropa, situaciju naziva „apsurdnom". „Prvo morate da se dogovorite o prekidu vatre, a zatim da vodite konkretne pregovore. Danas to izgleda ovako: što se pregovori intenzivnije vode, to se više puca."

Hetmančukova opisuje spremnost Ukrajine da prihvati neutralni status kao najveći „ustupak". „To je ustupak ne samo zato što je članstvo u NATO-u zacrtano kao cilj u ustavu, već zato što ima podršku do sada neviđene većine", kaže ekspertkinja.

Ponuda je vezana za bezbjednosne garancije koje bi efektivno zamijenile član 5 Vašingtonskog ugovora (NATO ugovor o kolektivnoj bezbijednosti - prim. aut.). Hetmančukova ovu ideju naziva „prilično iluzornom", jer zemlje NATO-a nisu spremne da daju takve garancije Ukrajini. Rusija takođe teško da će odgovoriti na ovo. Hetmančukova opisuje priznanje Krima i Donbasa kao crvene linije za Kijev: „To bi bila potpuna kapitulacija".

Ekspertkinja sumnja da će pregovori dovesti do uspjeha, ali smatra da bi trebalo da „poboljšaju humanitarnu situaciju i pokažu svijetu da je Ukrajina spremna na određene kompromise".

Moskva više ne govori o svrgavanju Zelenskog

U pregovorima sa Ukrajinom, u kojima se u početku razgovaralo o humanitarnim koridorima, „izgleda da počinje razgovor o fundamentalnijim pitanjima", kaže Andrej Kortunov, direktor Ruskog savjeta za spoljnopolitička pitanja (RSMD). U stavu Rusije u pojedinim pitanjima postoji „dinamika". „Bilo je izjava da bi denacifikacija iziskivala ponovno pokretanje državnog projekta u Ukrajini, možda nove izbore, uklanjanje nacionalističkih desničarskih snaga iz političke arene", kaže Kortunov. „Sada je agenda redukovana. Više nema govora o svrgavanju Zelenskog."

Prema Kortunovu, suštinski zahtjev Moskve odnosi se na članstvo u NATO, čemu Kijev teži, i saradnju sa alijansom. Što se tiče priznanja Donjecka i Luganska, ovo pitanje se na duže staze može ignorisati. Kortunov smatra da je moguće povlačenje ruskih trupa sa područja osvojenih od izbijanja rata.

Nema NATO trupa u Ukrajini

Robert Brinkli, bivši britanski ambasador u Ukrajini, ne očekuje pomak u pregovorima između Moskve i Kijeva. To se može očekivati samo ako su „obje strane voljne". No, još će pokušavati da „poboljšaju svoje pozicije na terenu".

Na pitanje da li će Britanija pružiti bezbjednosne garancije Ukrajini, Brinkli se nije direktno osvrnuo na to. On je podsjetio na negativno iskustvo Ukrajine sa Budimpeštanskim memorandumom iz 1994, kada su se nuklearne sile Rusija, SAD i Velika Britanija obavezale da će poštovati suverenitet i granice Ukrajine u zamjenu za odricanje od nuklearnog oružja naslijeđenog od SSSR-a. „Taj dokument nije dao nikakve garancije, tako da mislim da će Ukrajina veoma pažljivo gledati" šta će stajati u novom sporazumu u slučaju da bude prekršen, rekao je Brinkli.

- pročitajte još:NATO neće na ukrajinsko tlo niti nebo

Bivši britanski diplomata se takođe osvrnuo na stav NATO-a da ne šalje trupe u Ukrajinu ili ne stavlja na raspolaganje avione za sprovođenje zone zabrane letova. A to je ono što Ukrajina traži.

Ruska obmana?

Bivši Brinklijev kolega, nekadašnji njemački ambasador u Kijevu Hans-Jirgen Hajmzoet, smatra da se rezultat pregovora može očekivati tek iza nedjelje. Obje strane bi vodile pregovore „iz određenih PR razloga", ali postoje razlike. Dok je rusko rukovodstvo beskompromisno, Ukrajina je otvorena po pitanju neutralnosti i stranih baza.

Publicista Vinfrid Šnajder-Deters, koji je dugo živio u Ukrajini, jedini je od intervjuisanih stručnjaka koji je pregovore opisao kao „prodavanje magle". "To je obmanjujući manevar Putina. On želi da uljuljka Zapad u osjećaj sigurnosti, neka se mir pojavi na horizontu kako bi Zapad prestao da podržava Ukrajinu oružjem", kaže ekspert. "To je takođe manevar, kojim se kupuje vrijeme. Nakon što je prva ofanziva tako jadno propala, mora da skupi snagu za drugi talas napada."

Predsjednik Putin teži „vojnom rješenju", kaže Šnajder-Deters. Kijevu su ovi pregovori takođe potrebni „da bi se sabrao i obučio dobrovoljce koji se javljaju na oružje". Šnajder-Deters kaže da Ukrajina ne bi trebalo da prihvati bezbjednosne garancije, podsećajući takođe na Budimpeštanski memorandum. Zapad se neće boriti u Ukrajini, ali može da „isporučuje oružje". Njegovo viđenje: rat će trajati „veoma dugo".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu