Kreativni porezi
25. septembar 2010U opštinskim i gradskim riznicama sve vrvi od "kreativnih ideja". Cilj im opravdava sredstvo, jer je novaca u javnim kasama sve manje, a izdataka sve više. Deficit njemačkog grada Essena, nekadašnjeg industrijskog giganta, dospio je već do 290 miliona evra. Gradski rizničar Lars Martin Klieve kaže: ”Morali smo opet da povećamo sve dosadašnja poreze i takse koje grad ubire. Znatno je povećan porez na promet, porez na držanje pasa i porez na opremu koja se koristi za igre na sreću.”
Novi porezi – igla u plastu sijena
Sva ta silna povećanja, ne mogu pokriti gradske dugove, pa je rizničarima palo na pamet da uvedu i jedan novi namet: porez na upotrebu solarijuma. Vlasnici solarijuma moraće godišnje plaćati po 20 evra na svaki aparat za sunčanje. Grad Fürth uveo je porez na visoke automate za kupovinu cigareta, a Keln na posjetu bordelima i sex-šopovima.
Ko u Hamburgu doživi saobraćajnu nezgodu i u pomoć pozove policiju, moraće ubuduće platiti i dodatnu taksu u iznosu od 40 evra za korištenje rotirajućeg plavog svjetla na policijskim vozilima.
Vlasnici kafića i restorana sa baštom u pojedinim gradovima moraju plaćati i taksu za nadstrešnice, a hoteli porez na svaki krevet u kojem je gost prespavao. Predsjedavajući Saveza njemačkih gradova i opština, Gerd Landsberg, komentariše: „Svi ovi pomenuti porezi su takozvani bagatelni porezi. Pomoću ovih poreza, opštine ne mogu da ostvare niti jedan odsto prihoda koji su im potrebni. Sve su to bespomoćni pokušaji za nekakav spas, međutim, ti porezi neće riješiti naše probleme.”
Bez reforme sistema nema spasa
Opštine i gradove od bankrota može samo da spasi državni vrh koji će sprovesti reforme i rasteretiti gradske i opštinske kase pri isplaćivanju socijalnih naknada, smatra Landsberg. Zakon o socijalnoj pomoći, koji je uveden prije 30 godina, bio je namijenjen za 300.000 ljudi. Danas taj zakon važi za 6,7 miliona korisnika socijalne pomoći, objašnjava Landsberg. ”Ne preostaje nam ništa drugo nego da zatvaramo škole i bazene. Ne možemo jednostvano reći da od sutra više nećemo snositi troškove socijalne pomoći, jer smo na to zakonom primorani. Njemačka Vlada propisuje visinu pomoći i obavezuje nas na plaćanje. A odakle nam novac, to njih ne zanima. Dakle, trebaju nam reforme, ali i drugačiji mentalitet ljudi, inače neće biti svjetla na kraju tunela.”
Autor: Selma Filipović
Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić