„S obzirom da smo poštovali sve trgovinske i pravne aspekte, jasno je da se sada gas koristi kao političko oružje", rekao je bugarski ministar energetike Aleksandar Nikolov novinarima u srijedu u Sofiji.

Nikolov je rekao da je snabdijevanje gasom u njegovoj zemlji „garantovano najmanje mjesec dana", nakon što je Rusija uvela embargo na isporuke Bugarskoj i Poljskoj.

Ruski monopolista Gasprom to pravda odbijanjem dviju zemalja da gas plaćaju u rubljama. One su se pak pozvale na važeće ugovore prema kojima se plaćanje vrši u dolarima i evrima.

Tako se Bugarska našla u potencijalnom škripcu, pošto oko tri četvrtine gasa stiže iz Rusije. Potreba da se pribavlja više iz drugih izvora već godinama zabavlja političku scenu u ovoj balkanskoj zemlji.

Tako su 2019. potpisani ugovori grčkog i bugarskog državnog energetskog preduzeća o gradnji gasovoda između dviju zemalja, preko kojeg bi Bugarska dobijala gas iz Azerbejdžana. Bugarski premijer Kiril Petkov kaže da će radovi biti okončani u junu, a da će taj gas poteći par mjeseci kasnije.

Prema računici stručnjaka, tečni gas koji stiže preko Grčke koštaće najmanje dvadeset odsto više od klasičnog gasa iz Rusije.

Bez blokade gasa za BiH i Srbiju

Petkov optužuje svog prethodnika Bojka Borisova da ništa nije učinio da smanji zavisnost od ruskog gasa. „Nakon što smo dali milijarde za Turski tok, vidimo kuda nas je odvela politika GERB-a", rekao je Petkov o Borisovljevoj partiji koja je deset godina vladala zemljom.

Bugarska je uložila oko 1,5 milijardi evra u krak Turskog toka koji ide preko Balkana. Tim krakom Bugarska i zarađuje kao tranzitna zemlja, jer preko nje gas ide u BiH, Srbiju i Mađarsku.

„Sagradili su Turski tok za godinu dana, a dvanaest godina nisu mogli da završe gasni konektor sa Grčkom. Bugarska je dakle godinama svjesno činjena zavisnom od ruskog gasa, a sada vidimo koliki je to problem", kaže za DW poslanik i stručnjak za energetiku Martin Dimitrov.

Odluka Gasproma da uvede embargo donosi neizvjesnost i za Srbiju i Mađarsku. No, ministar energetike Nikolov je odmah rekao da Bugarska neće ometati tranzit. „Bugarska nije Rusija", rekao je, „nećemo izazivati vještačke smetnje našim susjedima."

Martin Dimitrov takođe misli da Bugarska treba da ostane pouzdana tranzitna zemlja. „Bugarska mora da se ponaša kao dobar susjed i partner. Iako je Moskva jednostrano odlučila da se ne drži ugovora, mi moramo da se držimo svih međunarodnih sporazuma", rekao je on. „To znači da Bugarska ne treba da prekida tranzit ka BiH, Srbiji i Mađarskoj."

Potreba za alternativama

Dimitrov kaže da Sofija treba da traži odštetu od Gasproma: „Problem je u tome što Bugarska do kraja godine ima ugovor o isporukama ruskog zemnog gasa, koji je sklopljen u skladu sa svim normama međunarodnog prava. Moskva to krši jednostrano", kaže on.

Bugarske vlasti su već poručile da podržavaju ideju da Evropska komisija od sada pregovara o ugovorima za nabavku gasa u ime svih članica. „Osim toga, Bugarska mora čim prije naći alternative i početi kupovati azerbejdžanski gas i tečni gas. Mora da se nadoknadi ono što dugo nije rađeno", dodaje Dimitrov.

Nove bugarske vlasti jasno su se priključile sankcijama protiv Rusije. U srijedu je premijer Petkov otputovao u posjetu Kijevu. Bugarska se našla na listi „neprijateljskih zemalja" Moskve.

„Zaustavljanje gasa se može posmatrati kao pokušaj Rusije da izazove unutrašnju krizu u najslabijim od tih zemalja, kao što je Bugarska", kaže Martin Vladimirov iz Centra za istraživanje demokratije. „Ideja je da se tako naruši jedinstvena pozicija Evrope o Ukrajini."

Doduše, Bugarska, gdje je dobar deo stanovnika proruski orijentisan, do sada zvanično nije isporučivala oružje Ukrajini. O toj temi se žestoko debatuje, a uskoro bi parlament mogao da donese odluku. Ako ne teče gas ka Bugarskoj, da li će poteći oružje iz Bugarske?

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu