Konflikt između Ukrajine i Rusije zbog Krima se saoštrava. Istovremeno raste i zabrinutost zbog odcjepljenja ovog poluostrva od Ukrajine. Posebna zabrinutost je izražena kod 300.000 krimskih Tatara. Radi se o potomcima ljudi koji su za vrijeme vladavine Osmanskog carstva (oko 300 godina) preuzeli turski jezik i islam kao svoju vjeru. Zbog toga se smatraju Turcima, navodi se u dokumentu turskog Ministarstva vanjskih poslova, Tatari čine 13 posto stanovništva na Krimu. Ankara se etnički i kulturno osjeća povezana sa, kako ih nazivaju krimskim Turcima i nastoji da se konflikt riješi mirnim putem.

Diplomatski razgovori

Početkom sedmice se turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu u Ankari sastao sa 50 predstavnika Tursko-krimskog udruženja u Ankari. Davutoglu je tom prilikom istakao da će Turska uvijek biti na strani krimskih Tatara. „Gdje kod da se nalazili naša braća i sestre, bićemo prvi koji će pomoći“, rekao je Davutoglu.

Kratko prije toga je boravio u Kijevu gdje se sastao sa članovima nove vlade. On je istakao da se teritorijalni integritet Ukrajine treba zaštititi. Turski ministar vanjskih poslova je istovremeno kritikovao Rusiju i dodao da se na diplomatskom putu treba pronaći mirno rješenje konflikta.

Dio diplomatskih aktivnosti je bio i telefonski razgovor turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Mediji prenose da je Erdogan upozorio na mogućnost destabilizacije regiona i zatražio od Putina da omogući miran suživot Ukrajinaca, Tatara i Rusa.

Kijev također želi posredničku ulogu Turske. Prema navodima turske novinske agencije Cihan, ukrajinski ambasador u Ankari je pozvao tursku vladu da se uključi u međunarodne napore da se zaustavi eskalacija napetosti sa Rusijom. On je upozorio da će krimski Tatari biti u „velikoj opasnost“ ako Rusija zauzme Krim.

Krimski Turci u fokusu turske javnosti

Takva upozorenja se čuju i u Turskoj. U izvještavanju o događajima u Ukrajini se turski mediji sve više fokusiraju na izvještaje o krimskim Turcima. Istovremeno i predstavnici krimskih Tatara pokušavaju da se o njima u turskoj javnosti što više govori. „U Ankari, Istanbulu, Antaliji i drugim turskim gradovima su građani spremni izaći na ulicu i demonstrirati. Sve organizuju krimska udruženja u Turskoj“, kaže za DW profesor istorije Hakan Kirimli koji je i sam krimski Tatar i član krimskog udruženja u Ankari.

On kaže da je pet miliona krimskih Tatara, koji žive u Turskoj, ljuto zbog aktuelnog političkog razvoja. “Oni demonstriraju protiv ruske invazije u njihovoj domovini. Zalažu se za očuvanje terirorijalnog integriteta zemlje“, kaže Kirimli. Dodaje da je jasno da su krimski Tatari protiv ruske aneksije Krima. „Razlog za antiruski stav je loše iskustvo sa ruskim vlastodršcima koje traje preko 200 godina. Oni se boje da će se istorija ponoviti. Boje se za svoju budućnost“, kaže Kirimli.

Duboko ukorijenjeni antiruski osjećaj

Poluostvro Krim je od 1475 do 1774. godine bilo dio Osmanskog carstva. Nakon rusko-turskog rata je Krim prvo bio nezavisan od Osmanskog carstva. 1783. godine je rusko carstvo prisvojilo Krim i proglasilo ga ruskom provincijom“, kaže za DW istoričar Kahraman Sakul. Staljin je 1944. godine usvojio zakon kojim se krimski Tatari označavaju kao izdajnici Sovjetskog saveza jer je bilo tatarskih grupa koje su se borile na strani nacista“, kaže Sakul. „Nakon toga su svi Tatari protjerani sa Krima. Tek nakon raspada Sovjetskog saveza i nezavisnosti Ukrajine, dakle od 1990. godine, počeo je povratak turskih Tatara na Krim“.

„Ukrajina je podržala naseljavanje poluostrva krimskim Tatarima jer je Krim bio uglavnom naseljen Rusima“, kaže Sakul i dodaje: „Ukrajina je željela što više krimskih Tatara na poluostvru kako bi izbalansirala odnos sa ruskim stanovništvom. Ukrajinci i krimski Tatari su prirodni saveznici protiv ruske invazije u region“.

Turska vanjska politika i krimski Turci

„Tursko-ukrajinski odnosi su uglavnom bazirani na politici prema krimskim Tatarima“, kaže Sakul. „ Od 1990. godine je Turska uglavnom ulagala u kulturu. Postoje i mnoga tatarska udruženja koja se smatraju mostom između Turske i Ukrajine. Ukrajina također podržava takve kulturne projekte. To je zajednički interes kroz kulturne investicije“, kaže istoričar Sakul.

Turska je protiv ruske intervencije u Ukrajini. Međutim, pogoršanje odnosa sa Moskvom se želi izbjeći. Turski ministar vanjskih poslova Davutoglu kaže da Turska neće dozvoliti da se kriza na Krimu pretvori u tursko-rusku krizu. On je istovremeno ponudio pomoć u poboljšanju ukrajinsko-ruskih odnosa. „Tatari također žele izbjeći konflikt jer znaju da će oni biti prva žrtva“, kaže Halan Kirimli. „Osim toga, oni znaju kakva je mržnja militantnih Rusa protiv njihove etničke grupe. Dakle, niko od njih ne želi rat“, kaže Kirimli.

Autori: Senada Sokollu / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose