Skandal o zlostavljanju uzdrmao je katoličku crkvu. Diskusija o celibatu i većem angažovanju laika, danas brine mnoge katolkinje i katolike u Njemačkoj. Crkva se nalazi pred preokretom i razumljivo je što neki sveštenici i župnici u ovakvom scenariju svoj posao stavljaju pod znak pitanja.

Župnik Thomas Frings jedan je od onih koji su počeli sumnjati u smisao svog rada. On je zbog toga ostavio svoj posao župnika. "Uvijek sam bio posljednji ili pretposljednji u zajednici i bio sam taj koji je gasio svjetlo. Crkva je nastavila da postoji, ali ne i župa", kaže on u razgovoru za DW.

U jednom trenutku odlučio je da više ne želi da bude posljednji župnik kojeg više ne slijedi nijedan sveštenik. "Naravno, kao sveštenik i kao župnik, uvijek ulažem mnogo truda u crkvu. U jednom trenutku odlučio sam da to više ne želim. Ne želim čitavog života biti posljednji ili pretposljednji", govori Frings. On se nije zaljubio u ženu ili muškarca, niti prekršio celibat. Ne, on je želio da ostane sveštenik, ali je bio očajan zbog strukture u kojoj je sa sveštenicima župe, kao usamljenim borcima, ostao zamrznut u vremenu.

„Tako ne mogu biti župnik”

Frings je za katolike važno ime. Ovaj sveštenik je pranećak kelnskog kardinala Josepha Fringsa (1887-1978), jednog od najvažnijih njemačkih biskupa 20. stoljeća. Od 2009. je bio na čelu katoličke zajednice Heilig-Kreuz u Münsteru. U proljeće 2016. godine povlači se iz zajednice. Münsterski biskup mu odobrava odmor bez finansijske naknade i tako odlazi na godinu dana u mali manastir u Holandiji.

Njegova odluka izazvala je ljutnju u zajednici, a ustanak širom Njemačke. "Aus, Amen, Ende? So kann ich nicht mehr Pfarrer sein" naziv je njegove knjige u kojoj opisuje svoje motive. Šta ga to je natjeralo da ostavi svoj posao nakon 32. godine?

Thomas Frings je stoga važan aspekt crkvene krize u Njemačkoj - upravo zbog sumnji onih koji su skromni, pobožni i rado bi da budu i ostanu sveštenici. To je trenutno bitno. Biskupi godinama govore o strukturalnim reformama, osnivanju velikih zajednica ili takozvanih udruženja dušebrižnika. Ali mnogi sveštenici su pod velikim pritiskom.

Tradicionalno, ujutro na Veliki četvrtak, katolički biskupi širom svijeta slave misu zajedno sa sveštenicima njihove eparhije. Ali katoličkih sveštenika ima sve manje i manje. Krajem 2017. godine u Njemačkoj ih je bilo 13.560. Mnogi od njih su stari i penzionisani. Ovaj broj nikada prije nije bio manji.

Sve manji broj sveštenika

Promjena tog trenda nije na vidiku. Naprotiv. U 2017. godini broj muškaraca koji su bili zaređeni kao sveštenici bio je 74 - u svim njemačkim biskupijama, u više od 10.000 župa. Prošle godine, taj broj se smanjio na oko 60 sveštenika. Poređenja radi, 1995. godine zaređeno je 1986. muškaraca.

"Crkva previše ovisi o svećeničkoj funkciji", kaže Frings. I ako crkva uskladi broj župa sa brojem sveštenika, "onda problemu prilazimo potpuno pogrešno. Jer u nekim zajednicama ima veliki broj krštenika, a mali broj sveštenika. Moramo naučiti da drugačije razmišljamo o crkvi, iz pozicije krštenih, a ne iz pozicije sveštenika".

„Ljutnja, frustracija i iscrpljenost"

Slučaj 49-godišnjeg Fringsa nije usamljen. To dokazuje pogled na internet stranicu crkvenih novina münsterske biskupije. Jedan tekst na stranici nosi naziv „Ljutnja, frustracija i iscrpljenost među dušebrižnicima u biskupiji Münster". U članku ispod, piše se o poznatom župniku, koji moli biskupa za otpuštanje i kojem, sa njegove 53 godine, treba odmor. Danas tako nešto nije neuobičajeno u Katoličkoj crkvi u Njemačkoj.

Sam Thomas Frings napustio je biskupiju Münster. On otvoreno govori o tome kako mali broj katoličkih sveštenika govori o svojoj vjeri i sumnjama. "Bog ne funkcioniše. Zato i vjerujem u njega", je naslov njegove nove knjige u kojoj se govori o vjeri preko konfesionalnih granica.

„Želimo živjeti sa ljudima. Ne samo katolicima"

Frings već nekoliko nedjelja radi kao duhovnik u Kelnu. On je sada sveštenik u zajednici pod nazivom "Sendungsraum Köln-Innenstadt", koja broji 38.000 katolika i 26 crkava. Tamo se u velikom timu zajedno diskutuje o tome kako bi crkva mogla izgledati u budućnosti. Frings sarađuje sa drugim duhovnim radnicima koji rade u centru Kelna - sa sveštenicima, laicima i onima koji propovijedaju evanđelje. S njima ne želi samo sarađivati, nego i živjeti: "Ne samo s katolicima, već is drugim ljudima koji su u potrazi. Još ne znamo da li će nam to uspjeti. Mi tražimo", govori on.

Zapravo, to zvuči kao promjena, rizik. Frings pravi vizuelno poređenje da bi ilustrovao svoja nastojanja: "Mi tražimo sistem za navodnjavanje za određenu oblast. Ali poteškoća je sljedeća: radimo to u situaciji u crkvi u kojoj je nivo podzemnih voda ponovo potonuo zbog skandala koji trenutno doživljavamo". On govori o prilično "teškim početnim uslovima". Ta slika odgovara situaciji u crkvi u Njemačkoj 2019. godine.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android