Trezveno, pragmatično i – što tiše. Tako Olaf Šolc vodi politiku. Možda malo previše tiho u posljednjih nekoliko nedjelja. Kancelar je kod kuće prilično izgubio na rejtingu, a na međunarodnom planu je optužen da u ukrajinskoj krizi nije zauzeo jasan stav.

-pročitajte još: Promašena misija: Promašena misija – Scholz se od Bidena vratio praznih ruku

Kritikuju ga prije svega zbog odbijanja Nemačke da isporuči oružje Ukrajini. Taj stav je nailazio na malo međunarodnog odobravanja i pod kancelarkom Angelom Merkel. Uostalom, njemački proizvođači oružja godinama dobro posluju sa Egiptom, Izraelom i Kurdima. U čemu je razlika?

S čuđenjem je registrovano i to da je njemačka vlada dugo pokušavala da se na spisku mogućih sankcija ne nađe Sjeverni tok 2. Gasovod od Rusije do Njemačke, koji prolazi kroz Baltičko more, je „projekat privatnog sektora", a proces odobravanja je „potpuno apolitičan", rekao je Olaf Šolc u decembru.

Iznervirani kancelar

Da li je Njemačka još uvijek pouzdan saveznik – pitanje je koje se prije svega postavlja u SAD. To su „gluposti", odgovorio je Šolc neobično grubo za CNN u ponedjeljak u Vašingtonu, nakon razgovora s predsjednikom Džozefom Bajdenom. Kancelar je vidno iznerviran što se percepcija javnosti toliko razlikuje od toga kako on i njegovi savjetnici vide i planiraju situaciju.

Iz njegovog kabineta kažu da se iza kulisa nedjeljama naporno radi na pronalaženju mirnog rješenja za ukrajinsku krizu. Pored toga, postoji stalna koordinacija s evropskim i transatlantskim partnerima o tome šta bi trebalo da se desi u slučaju dalje eskalacije.

„Intenzivno smo se pripremali kako bismo zaista mogli da preduzmemo neophodne sankcije u slučaju vojne agresije na Ukrajinu", rekao je kancelar u Vašingtonu.

-pročitajte još: Gdje se izgubio Olaf Scholz?

Vladimire, moramo da razgovaramo!

Zašto to javnost ne primjećuje? Da li je to greška u komunikaciji? „Ova njemačka vlada imala je peh što je preuzela dužnost upravo kada je ova kriza politički eksplodirala i razvila se u veliku transatlantsku, evroatlantsku krizu", kaže Volfgang Išinger, doskorašnji šef Minhenske bezbjednosne konferencije.

Prije samo nekoliko dana, i Išinger je kritikovao vladu u Berlinu zbog njene politike prema Ukrajini, a sada je štiti? „Treba poštovati činjenicu da Šolc, koji se kao kancelar nikada nije lično sreo s Putinom ili Bajdenom, ne može kao Makron jednostavno da okrene telefon i kaže: 'Vladimire, moramo sad da razgovaramo'."

Sedmica diplomatije

Francuski predsjednik je u ponedeljak u Moskvi pet sati u pregovarao s ruskim predsjednikom. Zatim je odletio u Kijev u posjetu ukrajinskom predsjedniku Vladimiru Zelenskom, a zatim u Berlin. U utorak uveče je razmijenio mišljenja s Olafom Šolcom i poljskim predsjednikom Andžejem Dudom.

„Vajmarski trougao" je format pod kojim se podrazumijevaju razgovori i diskusija između te tri zemlje i postoji već 30 godina. Kancelar ga je sada sazvao u Berlinu zbog ukrajinske krize. To nije ništa manje nego diplomatska ofanziva kojom Olaf Šolc hoće da se izvuče iz defanzive. Poslije Vašingtona, planirane su i posjete Kijevu 14. i Moskvi 15. februara.

I u Berlinu se očekuje dolazak mnogobrojnih gostiju. Poslije „Vajmarskog trougla" u srijedu se očekuje šef danske vlade, a u četvrtak šefovi vlada Estonije, Litvanije i Letonije. Baltičke zemlje su na liniji sa Poljskom u vezi s gomilanjem ruskih trupa. „Mi smo u najtežoj situaciji od 1989", ocijenio je Andžej Duda u utorak uveče u Berlinu.

Šta će biti sa Sjevernim tokom 2?

Istočni Evropljani postaju sve nervozniji zbog onoga što Duda naziva raspoređivanje ruskih trupa „bez presedana". Želeli bi da se prema Moskvi nastupa oštrije i da se izvrši veći pritisak. „Potrebni su nam jedinstvo i solidarnost i ne smijemo da napravimo korak unazad. Vjerujem da imamo potrebne instrumente", kaže Duda.

Prema mišljenju Poljaka jedan od tih instrumenata je i – Sjeverni tok. Dvostruki gasovod povezuje Rusiju s Njemačkom preko Baltičkog mora. Sjeverni tok 2 je završen, ali još nije u funkciji.

„Ako Rusija, na primjer, s tenkovima i trupama pređe granicu sa Ukrajinom, Sjevernog toka 2 više neće biti", rekao je u ponedeljak predsjednik SAD. Kancelar koji je stajao pored njega se, pak, izmigoljio. Sjeverni tok 2 – Olaf Šolc to ime ne želi ni da izgovori.

Mnogi u SPD imaju razumevanja za Rusiju

Ta uzdržanost nije slučajna. Šolc mora da uzme u obzir raspoloženje u sopstvenoj partiji. U SPD je tradicionalno široko rasprostranjeno razumijevanje za Rusiju. Mnogi na lijevom krilu stranke sebe sagledavaju u tradiciji nekadašnje politike SPD prema Istoku i s njom povezanog približavanja Rusiji (Vili Brant). Političari SPD iz pokrajina na istoku zemlje teže da slijede interese ekonomske politike koji sežu do starih veza iz vremena DDR-a.

Sjeverni tok 2 se završava u pokrajini Meklenburg-Prednja Pomeranija. Manuela Švezig (SPD), premijerka te sjeveroistočne njemačke pokrajine, godinama čini sve da obezbijedi izgradnju gasovoda – kao i njen stranački kolega i bivši kancelar Gerhard Šreder, lični prijatelj Vladimira Putina.

Bivši kancelar u biznisu s gasom

Šreder je prešao u biznis s ruskim gasom odmah nakon poraza na izborima 2005. On je predsjedavajući odbora akcionara kompanije „Sjeverni tok AG" i predsjednik odbora direktora „Sjeverni tok 2 AG". Pored toga, on je i šef nadzornog odbora ruske državne energetske kompanije „Rosnjeft". Nedavno je nominovan i za nadzorni odbor ruskog „Gasproma".

Predstavnik njemačkih demohrišćana (CDU/CSU) u Odboru za spoljne poslove Bundestaga, Roderih Kizeveter (CDU) pretpostavlja da se iza Šrederove nominacije krije kalkulacija Kremlja. Na to bi trebalo gledati kao na „potez Rusije da podijeli njemačku vladu po pitanju potencijalnih sankcija – zaustavljanja Sjevernog toka 2 – i na taj način diskredituje Nemačku u cjelini."

„Ja sam kancelar!“

Kancelar Olaf Šolc oštro se suprotstavlja takvim tvrdnjama. U Vašingtonu je za CNN rekao: „On (Šreder) ne govori u ime vlade. On ne radi za vladu. On nije vlada. Ja sam sada kancelar i politička strategija Njemačke je to što čujete od mene."

Međutim, kada je riječ o sankcijama, ta strategija ostaje nejasna. Kancelar nikako jasno da kaže da li će Njemačka, u slučaju slučaja, potpuno odustati od Sjevernog toka 2 ili ne.

Šolc je to pravdao time da Njemačka ne želi da naruši svoju ulogu posrednika i da neće da „sve stavi na sto", jer – neophodno je da i Rusija shvati da bi „tu moglo da se desi mnogo više od onoga s čim su možda i sami računali."

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.