1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kartoffel Kulturgeschichte

Günther Birkenstock 17. januar 2008

Potječe iz Južne Amerike, a u Aziji sada zauzima najviše mjesta. Širom svijeta uspijeva dostići proizvodnju od 315 milijuna tona a kancelarka Merkel kaže da je tipični njemčaki prehramberni proizvod - riječ je krumpiru.

Botaničari ga nazivaju "solanum tuberosum", a UN ga je proglasio za prehrambenu biljku 2008 godine.
Botaničari ga nazivaju "solanum tuberosum", a UN ga je proglasio za prehrambenu biljku 2008 godine.Foto: picture-alliance/dpa
Španjolski osvajači su bili ti koji su, pored zlata, egzotičnog voća i čokolade, donijeli i krumpir u Europu. Međutim, tada nisu znali koje gospodarske i prehrambene vrijednosti krije ova biljka, kaže Gunter Hirschfelder sa Sveučilišta u Bonnu: "Oni jesu vidjeli da domaći narodi krumpir jedu, ali su ga ipak prvotno donijeli u Europu kao botaničku biljku. I zato se krumpir isprva uzgajao isključivo u botaničkim vrtovima, bez da su ga jeli." Narodi Južne Amerike već tisućama godina prije Europljana jeli krumpir Ova biljka, puna vitamina, se već 8000 godina prije nove ere jela u južnoj Americi. Oko 2500. godine prije Krista se krumpir počeo i obrađivati. Nakon pojavljivanja u Europi dugo se koristio kao ukrasna biljka. Pruski kralj Friedrich Veliki je prepoznao koju vrijednost krije krumpir. On je pruskom narodu dobrodošao jer je u to doba vladala velika glad u Pruskoj.
Krompir se morao izboriti za svoje mjesto na tanjuru jer je isprva važio kao luksuzni proizvod.Foto: picture-alliance/ dpa
Na kraju je ipak uspio probiti sebi put do svih kuhinja u Europi. Prema znanstvenim navodima krumpir je postao jedan od temeljnih prehrambenih proizvoda krajem 18. stoljeća. Razlog: rastući broj stanovništva i promjena klime. Dotadašnji glavni izvor prehrane - žitarice - nisu više bile dovoljne. Zato je narodu trebao novi izvor životno potrebnih kalorija, objašnjava Hirschfelder: „Od 1770-ih/80-ih imamo kišna i vlažna ljeta. A kišna i vlažna ljeta, gdje zemlja ostaje vlažna u biti nisu pogodna za žitarice, ali zato za krumpir." Do sredine 20. stoljeća Nijemci ga jeli 200 kg godišnje po osobi U 19. stoljeću se krumpir već potpuno udomaćio. Začini su još dodavani, a i raznorazne vrste jela su se počela spravljati od krumpira i s njim. Do iza Drugog svjetskog rata su Nijemci pojedinačno godišnje jeli više od 200 kilograma krumpira. Nakon gospodarskog uspona 50-ih i 60-ih godina Nijemci sve više jedu meso, masno i slatko, zaboravljajući pritom dobri stari krumpir. Tako se danas u Njemačkoj konzumira jedva 70 kilograma krumpira godišnje po osobi. Većina toga, odnosno 75%, na stol dolazi kao prerađeni proizvod iz tvornice, primjerice kao pomfrit ili čips. No, iako je uvelike smanjena konzumacija krumpira, on ipak neće izumrijeti.