Mogući investicioni projekat zeta Donalda Trampa, Džareda Kušnera, u Srbiji i Albaniji izazvao je žive debate, posebno u Beogradu, prenosi njemački list. Kušner je, naime, u petak za „Njujork tajms" potvrdio planove da želi da u Beogradu izgradi hotel i zgrade sa „1.500 stambenih jedinica", a u Albaniji luksuzna odmarališta na obali mora.

„Veoma smo uzbuđeni. Još nismo sklopili te poslove, tako da do njih možda i neće doći, ali smo naporno radili na njima i prilično smo blizu", rekao je Kušner.

Kako navodi list iz Frankfurta, ulogu u dogovorima imao je i Trampov bivši ambasador u Njemačkoj i specijalni predstavnik za Balkan, Ričard Grenel. U tekstu se podsjeća da je Tramp 2019. imenovao Grenela za svog specijalnog izaslanika za mirovne pregovore između Kosova i Srbije, a da je Grenel tada uspostavio dobre kontakte s albanskim premijerom Edijem Ramom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

„Nakon što je napustio politiku, Grenel i ne krije da želi da unovči te veze", navodi se u tekstu. „Niko nikada ne bi trebalo da se izvinjava što želi da zaradi novac", rekao je Grenel u jednom intervjuu koji je dao u Albaniji o svojim planovima u regionu.

Obnavljanje plana o podjeli Kosova?

„Za Ramu i Vučića podržavanje takvih želja moglo bi da se pokaže kao politički korisno, ako Tramp ponovo postane predsjednik – a posebno ako u svoj tim dovede Grenela", ukazuje njemački list i podseća da su, u vrijeme kada je Grenel bio Trampov izaslanik za Balkan, Rama, Vučić i tadašnji predsjednik Kosova Hašim Tači, bili „na ivici da podjele Kosovo", odnosno da je, prema planu, trebalo da „sjever Kosova pripadne Srbiji, a jug bi se okrenuo Albaniji".

„Da je tada postignut dogovor, to je moglo da znači početak daljih opasnih pomjeranja granica, koje su i bile glavni uzrok krvavih balkanskih ratova 1990-ih", procjenjuje „Frankfurter algemajne cajtung". „Dogovor je, međutim, propao, i to ne samo zbog protivljenja Njemačke i njene kancelarke Angele Merkel."

Ali, kako ukazuje njemački list, „biti već sada dobar s mogućim budućim predsjednikom Sjedinjenih Država, moglo bi Rami i Vučiću da otvori put da obnove svoj tadašnji plan".

Ako predsjednik tako odluči…

U tekstu se ujedno navodi da ti planovi izazivaju emocije u Srbiji, jer je fokus projekta nekadašnja zgrada Generalštaba koja je bombardovana tokom rata NATO protiv Srbije 1999. godine. Njemački list prenosi svojim čitaocima da je zgrada „na odličnoj lokaciji", ali i da je zaštićena zakonom. Međutim, „dizajn koji je predstavio Kušner malo liči na original".

Srpska vlada je relativizovala investicione planove koje je promovisao Kušner. Ministar građevine Goran Vesić saopštio je tokom vikenda da postoji više zainteresovanih za Generalštab, navodi se u tekstu.

„Istovremeno, provladini internet-portali već su proslavili investicioni projekat i o njemu izvještavaju u pozitivnom tonu, što sugeriše da projekat odobrava onaj koji o svemu odlučuje, predsjednik Vučić. Uz njegovu saglasnost", piše „Frankfurter algemajne cajtung", „bilo kakve primjedbe Zavoda za zaštitu spomenika više ne bi bile prepreka za investitore, jer su državni organi kontrole u Srbiji samo fasada ako ne odgovaraju volji predsjednika".