1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kuda sa zatvorenicima iz Guantanama?

Rahel Klein18. august 2016

Ujedinjeni Arapski Emirati će prihvatiti nekolicinu zatvorenika iz Guantanama. Predsjednik SAD Barack Obama je tako korak bliže cilju da raspusti ovaj zatvor, ali problem nije riješen.

Camp Delta u bazi Guantanamo
Foto: picture-alliance/AP Images

"Moramo rasčistiti ovu kaljugu, ovaj pogrešan eksperiment koji nam je donio poplavu sudskih procesa." Tim riječima je Barack Obama kratko nakon svoje inauguracije u januaru 2009. godine najavio ukidanje zatvora u američkoj vojnoj bazi Guantanamo. To je trebalo da se desi u roku od godinu dana. U ovoj bazi na Kubi i danas se nalazi 61 osoba.

Ujedinjeni Arapski Emirati prihvataju 15 bivših zatvorenika

Više od sedam godina je proteklo od tada i Obama ima još samo nekoliko mjeseci da ispuni obećanje. U ponedjeljak (15.8.) je američko ministarstvo odbrane najavilo oslobađanje još 15 zatvorenika. Ujedinjeni Arapski Emirati će preuzeti 12 Jemenaca i trojicu Afganistanaca. To je najveća grupa zatvorenika koja je odjednom oslobođena tokom svih proteklih godina vladavine Obame.

Za trećinu preostalih zatvorenika već postoji odluka o oslobađanju. Potrebno je samo pronaći države koje su spremne da ih prihvate. Jemenci koji su sada oslobođeni tako neće biti prebačeni u svoju domovinu jer je tamo u toku rat.

Kuda sa preostalim zatvorenicima?

Nejasno je šta će se desiti sa zatvorenicima koje ne želi da prihvati nijedna država ili onima za koje nema odluke o puštanju na slobodu. Obamin plan je da se oni rasporede po postojećim zatvorima u SAD. Američki Kongres u kojem većinu imaju republikanci ipak se protivi ideji o raspuštanju logora na Kubi i prebacivanju zatvorenika na teritoriju SAD.

Predsjednik Obama je davno obećao da će raspustiti logor na KubiFoto: picture-alliance/dpa/S. Thew

Odluku o puštanju dobijaju samo oni zatvorenici za koje sigurnosne službe SAD zaključe da oni ne predstavljaju više nikakvu opasnost. U pravilu se oni puštaju na slobodu - bilo da odu u svoju zemlju, bilo da ih prihvati neka druga država. Ipak, oni se potom često nalaze pod nadzorom državnih organa, a u pojedinim slučajevima su obavezni da uzmu učešća u programima rehabilitacije. Američke vlasti mogu im izreći i mjere ograničenja kretanja.

Zatvorenici uglavnom odlaze u Afganistan

Prema navodima ministarstva odbrane SAD oko pet odsto oslobođenih se vratilo učešću u militantnim aktivnostima. Za još osam odsto njih se sumnja da su umiješani u terorističke aktivnosti.

U logoru se još uvijek nalazi 61 zatvorenikFoto: picture-alliance/dpa/US Navy/Shane T. McCoy

Većina do sada oslobođenih se vratila u Afganistan. List "The New York Times" je u jednom interaktivnom projektu pod nazivom "The Guantánamo Docket" napravio listu svih zatvorenika koji su boravili u Guantanamu. Njih 203 se vratilo u Afganistan. Osim jednog Pakistanca i jednog Iranca svi oni su i državljani te zemlje.

134 zatvorenika su od 2003. do 2016. prebačena u Saudijsku Arabiju. I tu se uglavnom radilo o državljanima te zemlje, ali su među njima bila i desetorica Jemenaca, jedan Jordanac i jedan državljanin Bahreina.

U posjeti zatvoru Guantanamo

03:00

This browser does not support the video element.

Slučaj Murata Kurnaza

Njemačka je prihvatila trojicu zatvorenika. Medijsku pažnju je privukao prvenstveno slučaj njemačkog državljanina Murata Kurnaza koji je četiri i po godine potpuno nedužan proveo u logoru na Kubi.

On je, inače, mogao da bude oslobođen još 2002. godine, jer su SAD došle do zaključka da on nije umiješan ni u kakve terorističke aktivnosti. Međutim, njemačka vlada je odbila njegov povratak tako da je u Guantanamu boravio sve do 2006. kada se i vratio u zemlju.

U septembru 2010. Njemačka je primila još dvojicu zatvorenika. Riječ je o jednom Sirijcu i jednom Palestincu bez državljanstva. Njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maizière tada je izjavio da Njemačka, kao država koja stalno kritikuje postojanje logora Guantanamo, ima i određenu odgovornost da pomogne u njegovom zatvaranju. Ipak, vlada u Berlinu smatra da je prihvatom ovih zatvorenika dala svoj "humanitarni" doprinos i stoga odbija dalji prijem bivših zatvorenika.

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi