"Moramo rasčistiti ovu kaljugu, ovaj pogrešan eksperiment koji nam je donio poplavu sudskih procesa." Tim riječima je Barack Obama kratko nakon svoje inauguracije u januaru 2009. godine najavio ukidanje zatvora u američkoj vojnoj bazi Guantanamo. To je trebalo da se desi u roku od godinu dana. U ovoj bazi na Kubi i danas se nalazi 61 osoba.

Ujedinjeni Arapski Emirati prihvataju 15 bivših zatvorenika

Više od sedam godina je proteklo od tada i Obama ima još samo nekoliko mjeseci da ispuni obećanje. U ponedjeljak (15.8.) je američko ministarstvo odbrane najavilo oslobađanje još 15 zatvorenika. Ujedinjeni Arapski Emirati će preuzeti 12 Jemenaca i trojicu Afganistanaca. To je najveća grupa zatvorenika koja je odjednom oslobođena tokom svih proteklih godina vladavine Obame.

Za trećinu preostalih zatvorenika već postoji odluka o oslobađanju. Potrebno je samo pronaći države koje su spremne da ih prihvate. Jemenci koji su sada oslobođeni tako neće biti prebačeni u svoju domovinu jer je tamo u toku rat.

Kuda sa preostalim zatvorenicima?

Nejasno je šta će se desiti sa zatvorenicima koje ne želi da prihvati nijedna država ili onima za koje nema odluke o puštanju na slobodu. Obamin plan je da se oni rasporede po postojećim zatvorima u SAD. Američki Kongres u kojem većinu imaju republikanci ipak se protivi ideji o raspuštanju logora na Kubi i prebacivanju zatvorenika na teritoriju SAD.

Odluku o puštanju dobijaju samo oni zatvorenici za koje sigurnosne službe SAD zaključe da oni ne predstavljaju više nikakvu opasnost. U pravilu se oni puštaju na slobodu - bilo da odu u svoju zemlju, bilo da ih prihvati neka druga država. Ipak, oni se potom često nalaze pod nadzorom državnih organa, a u pojedinim slučajevima su obavezni da uzmu učešća u programima rehabilitacije. Američke vlasti mogu im izreći i mjere ograničenja kretanja.

Zatvorenici uglavnom odlaze u Afganistan

Prema navodima ministarstva odbrane SAD oko pet odsto oslobođenih se vratilo učešću u militantnim aktivnostima. Za još osam odsto njih se sumnja da su umiješani u terorističke aktivnosti.

Većina do sada oslobođenih se vratila u Afganistan. List "The New York Times" je u jednom interaktivnom projektu pod nazivom "The Guantánamo Docket" napravio listu svih zatvorenika koji su boravili u Guantanamu. Njih 203 se vratilo u Afganistan. Osim jednog Pakistanca i jednog Iranca svi oni su i državljani te zemlje.

134 zatvorenika su od 2003. do 2016. prebačena u Saudijsku Arabiju. I tu se uglavnom radilo o državljanima te zemlje, ali su među njima bila i desetorica Jemenaca, jedan Jordanac i jedan državljanin Bahreina.

Slučaj Murata Kurnaza

Njemačka je prihvatila trojicu zatvorenika. Medijsku pažnju je privukao prvenstveno slučaj njemačkog državljanina Murata Kurnaza koji je četiri i po godine potpuno nedužan proveo u logoru na Kubi.

On je, inače, mogao da bude oslobođen još 2002. godine, jer su SAD došle do zaključka da on nije umiješan ni u kakve terorističke aktivnosti. Međutim, njemačka vlada je odbila njegov povratak tako da je u Guantanamu boravio sve do 2006. kada se i vratio u zemlju.

U septembru 2010. Njemačka je primila još dvojicu zatvorenika. Riječ je o jednom Sirijcu i jednom Palestincu bez državljanstva. Njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maizière tada je izjavio da Njemačka, kao država koja stalno kritikuje postojanje logora Guantanamo, ima i određenu odgovornost da pomogne u njegovom zatvaranju. Ipak, vlada u Berlinu smatra da je prihvatom ovih zatvorenika dala svoj "humanitarni" doprinos i stoga odbija dalji prijem bivših zatvorenika.