Kurdi, kojih ima oko 35 milijuna, čine najveću svjetsku etničku skupinu bez vlastite države. Većina ih je koncentrirana na ogromnom teritoriju, koji je podijeljen na Tursku, Siriju, Irak, Iran i Armeniju.

Iako dijele zajednički etnički identitet i pretežno su sunitski muslimani, Kurdi u ovom području nemaju prekogranične predstavnike, zajedničku politiku ili zajedničku vojnu odbrambenu jedinicu.

Zašto Turska napada Kurde u Siriji?

Tokom proteklih godina, Kurdi na sjeveroistoku Sirije redovito su bili izloženi napadima Turske.

Turska je prošlog vikenda pojačala napade i pokrenula operaciju "Claw Sword" protiv kurdskih separatista u Siriji i protiv Kurdistanske radničke stranke (PKK) u sjevernom Iraku, koje smatra odgovornima za teroristički napad u Istanbulu 13. novembra u kojem je ubijeno šest ljudi i ozlijeđeno više od 80.

I PKK i njihov sirijski ogranak, kurdska Sirijska narodna zaštitna jedinica (YPG) odbacili su bilo kakvu umiješanost u bombaški napad. 

Nakon što su turski zračni napadi ubili najmanje 184 Kurda, uključujući borce i civile, u Siriji i Iraku prošlog vikenda, YPG je u ponedjeljak ispalio rakete na turski pogranični grad Karkamis.

Prema navodima turske državne novinske agencije Anadolija, najmanje tri osobe su poginule.

Dok Turska, SAD i Europska unija smatraju PKK terorističkom skupinom, njihova stajališta se razlikuju kada je riječ o YPG.

Ova ambivalentnost prema kurdskim frakcijama posebno važi kada je riječ o SAD-u, jer se YPG uspješno pridružio američkim trupama u borbi protiv ISIS-a u Siriji 2016.

Također, u ponedjeljak je turski predsjednik Redžep Taib Erdogan zaoštrio svoju retoriku. "Operacija [Claw Sword] nije ograničena samo na zračnu operaciju", rekao je novinarima na svom letu kući, nakon što je prisustvovao ceremoniji otvaranja Svjetskog prvenstva u Kataru.

Erdogan je potom sugerirao da bi Turska mogla pokrenuti četvrtu kopnenu ofenzivu na Siriju. Turska je već provela tri invazije od 2016. i učinkovito kontrolira velike dijelove pograničnog područja u kojem živi oko četiri milijuna ljudi, uglavnom Kurda.

U Siriji traje građanski rat od 2011. Nakon početnih gubitaka trupa sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, Rusija je udružila snage sa Sirijom 2015. i od tada je ponovno osvojila većinu zemlje.

Međutim, regija na sjeveroistoku Sirije je, uz grad Idlib na sjeverozapadu Sirije, jedno od posljednjih preostalih uporišta protiv sirijskog predsjednika Bashara al-Assada i njegovih ruskih i iranskih saveznika.

Promatrači misle da Erdogan možda planira ofenzivu da prisili kurdsko stanovništvo u regiji na dalje pomijeranje od granice, kako bi očistio teritorij za preseljenje sirijskih izbjeglica koje su prvotno pobjegle od rata u Siriji.

Ovaj potez mogao bi riješiti rastuću ogorčenost prema sirijskim izbjeglicama u Turskoj, što je pridonijelo padu Erdoganove popularnosti kod kuće, usred ekonomske krize i uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine. 

Zašto Turska napada Kurde u Iraku?

Turski zračni napadi 'Claw Sword' na Irak prošlog vikenda bili su usredotočeni na planinsko područje Qandil na iračko-iranskoj granici, za koje se kaže da je sjedište PKK-a.

Prema navodima dužnosnika iračkih Kurda, više od 30 militanata PKK ubijeno je u 25 zračnih napada.

SAD je kritizirao napade. "Nastavljamo se protiviti bilo kakvoj nekoordiniranoj vojnoj akciji u Iraku koja krši irački suverenitet", rekao je u izjavi Ned Price, glasnogovornik američkog State Departmenta.

Zašto Iran napada Kurde u Iraku?

U ponedjeljak je iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) također pojačala svoje napade na ono što je u saopćenju opisala kao "glavne štabove i centre zavjere, osnivanja, obuke i organizacije antiiranskih separatističkih skupina".

Prema poluslužbenoj web stranici novinske agencije Tasnim, 26 ljudi je ubijeno.

Teheran krivi iransku kurdsku opoziciju u egzilu u iračkoj poluautonomnoj kurdskoj pograničnoj regiji, koja se također naziva Kurdistanska regionalna vlada (KRG), za aktualne prosvjede u zemlji, koje je potaknula smrt Jine Mahse Amini, 22-godišnje Kurdkinje, za koju se smatra da je ubijena u policijskom pritvoru 16. septembra.

Početni prosvjedi protiv vlasti pretvorili su se u širi pokret koji poziva na ljudska prava i posebno prava žena, kao i na promjenu režima, u čemu prednjače kurdski gradovi. Iranski režim je reagirao brutalnom represijom prema prosvjednicima.

Zbog toga se mali broj kurdskih regruta preselio u kurdsko pogranično područje u Iraku, dok stručnjaci smatraju da je vrlo malo vjerojatno da se prosvjedi organiziraju iz Iraka.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu