Još prije šest sedmica birači kurdskog porekla bili su od velike važnosti na izborima. Bila je to tijesna pobjeda koju je krajem marta na lokalnim izborima u Istanbulu odnio socijaldemokratski kandidat Ekrem Imamoglu iz Republikanske narodne partije (CHP). Tome je doprinijela i prokurdska Demokratska partija naroda HDP. Naime, vodstvo te stranke je u nekoliko gradova svjesno povuklo svoje kandidate i pozvalo svoje birače da glasaju za kandidate CHP, kako bi se spriječila pobjeda Erdoganove Stranke pravde i razvoja AKP. Plan je uspio: u Istanbulu, Ankari, Adani i Antaliji kandidati CHP su nekako uspjeli da pobijede islamsko-konzervetivne kandidate AKP.

Zabrinutost zbog kurdskih glasova

Ali u Istanbulu je pobjeda ipak neizvjesna: Turska izborna komisija (YSK) u ponedjeljak je saopštila da su rezultati izbora za gradonačelnika poništeni i da će se 23. juna održati novi. Međutim, Erdoganovi politički protivnici sada strahuju da bi kurdski birači na novim izborima mogli da budu manje solidarni. A razlog za to je moguća ofanziva turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.

Kratko prije nego što je saopštena odluka o novim izborima, učinjen je jedan, naizgled velikodušan gest: odlučeno je da prvi put nakon 2011. godine šef Radničke partije Kurdistana (PKK) Abdulah Odžalan ponovo može da ima kontakt sa spoljašnjim svijetom. Dozvola turske vlade je stigla neočekivano. Dvojica advokata posjetila su Odžalana u zatvoru i preko njih je svojim kurdskim pristalicama poručio: umjesto nasilja treba raditi na političkim rješenjima. Šef zabranjene PKK je već dvadeset godina u zatvoru na ostrvu Imrali – pretežno u samici.

Drugi mirovni proces?

Posebno se na društvenim mrežama u Turskoj sada spekuliše da li će Erdogan kratko pred izbore sa Kurdima započeti novi mirovni proces, kako bi na izborima za gradonačelnika u Istranbulu kurdske birače pridobio na svoju stranu.

Sličnu strategiju turski predsjednik je već jednom upotrijebio. Između 2012. i 2015. godine Erdoganova vlada je pokušala da pokrene mirovne pregovore sa PKK, ali je od njih odustala nakon parlamentarnih izbora u junu 2015. godine. Stručnjaci ocenjuje da su oni bili prekinuti zato što je zbog prijateljske politike prema Kurdima previše ultranacionalističkih glasača počelo da okreće leđa AKP. Nakon propalih pregovora uslijedilo je više terorističkih napada od strane PKK i bilo je čestih sukoba turske vojske i PKK milicija na jugoistoku zemlje.

Ipak, još uvijek nema konkretnih naznaka da turska vlada želi nove mirovne pregovore. Predsjednik Erdogan je čak odlučno poručio: „Ne. Mirovni proces nije u planu."

I da li bi uopšte blaža politika prema Kurdima imala uticaja na rezultat novih izbora u Istanbulu? Vođstvo HDP signalizira da će opet podržati kandidata CHP, Ekrema Imamoglua.

Dvostruka mjerila

A kurdski birači? Njihova odluka će biti poznata tek nakon izbora. Bivši gradonačelnik grada Agri u istočnoj Anatoliji i jedan od veterana kurdske politike, Siri Sakik, veruje da će Kurdi u junu po drugi put svoj glas dati kandidatu CHP. Oni će se i dalje snažno zalagati za zaštitu ljudskih prava, demokratiju i pravdu i solidarizovaće se sa kandidatom CHP Ekremom Imamogluom.

Siri Sakik ne brine toliko za izbore koliko je bijesan zbog nečeg drugog: “Javnost bi konačno morala da prekine sa dvostrukim moralom.”

Čitav svijet se uzbudio zbog poništvanja izbora za gradonačelnika u Istanbulu. Ali nepoštovanje izbornih rezultata u kurdskim oblastima u javnosti nije tema. Sakik pritom misli na provincije Mus i Malazgirt, na istoku zemlje, gdje lokalna izborna komisija nije priznala uspjeh koji je ostvario HDP. „Izborna pobjeda nam je oteta iz ruku. Ali u našem slučaju nikoga nije briga“, žali se političar.

I kurdska političarka Fatma Kurtulan kritikuje što nepravde u kurdskim oblastima ne dobijaju dovoljno pažnje javnosti. Mnogo prije „iznuđenih novih izbora“ u Istanbulu, vlada je prekršila zakon u kurdskim opštinama. „Volja građana koji su se opredijelili za HDP nije ispoštovana i vlast je prebačena na prinudne upravnike. Naši predsjednici, vodeći ljudi u opštinama, naši članovi i naši birači su bili uhapšeni.”

Nepoštovanje volje naroda

Od 2016. godine Erdogan je u 97 kurdskih opština demokratski izabrane gradonačelnike i predsjednike opština zamijenio ljudima bliskim AKP. Turska vlada je optužila članove HDP za saradnju sa terorističkom organizacijom PKK. Četrdesetoro optuženih još uvijek je u istražnom pritvoru. Vlada je tu odluku donijela prije svega jer su PKK milicije u ljeto 2015. godine zauzele više gradova i proglasile ih za autonomne zone.

Na lokalnim izborima HDP bi sada mogla od AKP da preuzme vlast u pedeset opština. Ipak, malo Kurda vjeruje u pravo na somoopredjeljenje. Naime, predsjednik Erdogan je još za vrijeme izborne kampanje najavio da će ponovo postaviti prinudne upravnike, ukoliko HDP bude ostvarila veliki uspjeh. Zbog takvog nepoštovanje volje naroda na jugoistoku Turske, mnogi Kurdi su ogorčeni. „Odžalan-gest“ neće biti dovoljan Erdoganu da situaciju preokrene u svoju korist.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android