Smrt kuvajtskog emira šeika Sabaha al-Ahmada al-Sabaha prijeti da uništi krhki balans u regionu, koji se održavao za vrijeme njegove vladavine, skoro 15 godina. Za vrijeme al-Sabaha, koji je umro ove sedmice u svojoj 91. godini, Kuvajt je uspješno manevrisao kroz jednu od najburnijih decenija na Bliskom istoku, uključujući i drugu polovinu rata u Iraku, uspon "Islamske države" i rivalstvo između Saudijske Arabije i Irana.

Međutim, zbog restrikcija usljed pandemije koronavirusa, jedini arapski čelnik na njegovoj sahrani bio je katarski emir Tamim bin Hamam al-Thani, čija se zemlja suočila s regionalnom izolacijom od Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata zbog svoje povezanosti s Iranom.

Za mnoge je šeik Sabah bio pozitivna snaga u regionu. "Dugo će ostati upamćen od strane svih koji rade na regionalnoj stabilnosti, razumijevanju među narodima i vjerama...", navodi se između ostalog u izjavi britanske kraljice Elizabete II.

Godine 2017. Kuvajt je zahvaljujući njemu bio glavni posrednik kada su Saudijska Arabija i njeni arapski saveznici pokušali diplomatski izolirati Katar. Pored toga, uspostavio je državu Kuvajt kao neutralnog posrednika u oružanim sukobima tako što je bio domaćin mirovnih pregovora UN-a za jemenski sukob.

Šeik Sabah je također unaprijedio humanitarne napore u regiji. Jednom prilikom je ponudio sirijskim izbjeglicama humanitarnu pomoć u iznosu od 300 miliona dolara (255 miliona eura), što je najveća suma među zemljama članicama Savjeta za zalivsku saradnju arapskih država (GCC).

"Agenda Kuvajta je mir", rekao je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres 2017. godine.

"Pozitivna neutralnost"

S obzirom na njegov regionalni i međunarodni status, nasljednik al-Sabaha, emir šeik Nawaf al-Ahmad al-Sabah, ima težak zadatak - i on to zna.

"Naša draga nacija danas se suočava sa teškim situacijama i opasnim izazovima koji se mogu prevladati [...] objedinjavanjem redova i napornim zajedničkim radom", rekao je šeik Nawaf Kuvajtskoj u obraćanju Nacionalnoj skupštini.

Ali stručnjaci se u velikoj mjeri slažu da Nawafu, koji je obnašao nekoliko ministarskih mandata, uključujući unutrašnje poslove i odbranu, nedostaje iskustvo da unaprijedi "pozitivnu neutralnost" zemlje koja već dugo usmjerava njenu vanjsku politiku.

"Pokojni šeik Sabah, bilo kao ministar vanjskih poslova ili emir zemlje, obavezao se da će izbjegavati miješanje u unutrašnje stvari drugih zemalja, preuzimajući ulogu posredovanja i pozitivne neutralnosti," izjavio je Ghanim al-Najjar, profesor političkih nauka sa Univerziteta Kuvajt za DW na arapskom jeziku.

Politički i diplomatski napori šeika Sabaha uživali su podršku naroda, dodao je al-Najjar, napominjući da nema dovoljno želje da šeik Nawaf promijeni kurs, čak i kad bi on to želio.

Normalizacija odnosa sa Izraelom?

Al-Najjar je takođe odbacio ideju da će šeik Nawaf, koji ima 83 godine, svog sina- princa Nawafa al-Ahmada, imenovati za prijestolonasljednika. "U modernoj historiji Kuvajta nije se dogodilo da prijestolonasljednik bude postavljen bez konsultacija i bez poštivanja ustava zemlje," rekao je al-Najjar. "U zemlji se rijetko dešavaju tako iznenadni događaji kada je u pitanju transfer vlasti", dodao je.

Ali al-Najjar je primijetio da će sljedeći emir Kuvajta vjerovatno biti iz mlađe generacije i kao takav vjerojatno će usmjeravati zemlju prema novoj eri, koja bi mogla uključivati ​​normalizaciju odnosa s Izraelom.

Sjedinjene Američke Države, koje su najveći sigurnosni garant Kuvajta i dugogodišnji saveznik, nisu skrivale svoje planove da utiču na to da arapske države uspostave bolje odnose sa Izraelom. Prošlog mjeseca UAE i Bahrein popustili su američkom pritisku i potpisali sporazum sa Izraelom o proširenju diplomatskih odnosa, uključujući i uspostavu komercijalnih i naučnih veza.

Trump je prošlog mjeseca je za novinare izjavio da je Kuvajt vrlo zadovoljan što je potpisan takav sporazum sa prve dvije zemlje u regionu i da misli „da će na kraju Kuvajt vrlo brzo postati dio toga".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android