Novine „Frankfurter Allgemeine Zeitung u članku pod naslovom „Laži o Kosovu“, pored ostalog, piše:

„Prije tačno deset godina u Beogradu je ubijen premijer Srbije Zoran Đinđić. Njegov ubica je bio član 'Crvenih beretki', specijalne jedinica za vrijeme vladavine ratnog huškača Slobodana Miloševića, koja je u ratu bila specijalizirana za masakre nad Bošnjacima i Hrvatima, u a u miru za otmice i ubistva po nalogu. Kada je 5. oktobra 2000. godine Milošević srušen, ‚Crvene beretke' tada nisu intervenirale, jer je Đinđić (koji je svojedobno rekao: 'želim da Srbiju povedem u Evropu. Po svaku cijenu') prethodne noći postigao sporazum sa njihovim komandantom. Budite mirni i nakon Miloševićevog rušenja ne treba da se bojite nikakvih reperkusija, obećao je tada Đinđić. Održao je riječ. I to ga je koštalo života 12. marta 2003. godine.

Deset godina kasnije, 'Crvene beretke' su raspuštene, a Đinđićev ubica je osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Aktuelnu vladu Srbije predvodi Ivica Dačić, nekadašnji glasnogovornik Miloševićevog režima. Pa ipak, mnogo toga se promijenilo. Na to ukazuje i ono što je upravo Dačić u beogradskom nedjeljniku 'NIN', u povodu godišnjice od ubistva Đinđića, uputio riječi hvale na račun bivšeg premijera koji je svojedobno organizirao svrgavanje sa vlasti njegovog šefa Miloševića. No, pri tome je važnije ono što je aktuelni premijer rekao o Kosovu. Prema njegovim riječima, Srbija deset godina nakon atentata u Beogradu 'još uvijek nije rješila pitanje kojim se još bavila i Đinđićeva vlada. Naime, ne zna se gdje su naše granice'.   

Dačić se dalje trudio da iznese i kritike na svoj račun: ‚Bio sam dio vlade koja je također ratom pokušala da riješi kosovsko pitanje. Možda, zaista ima neke pravde u tome da danas budem najodgovorniji za mirno rješenje, rješenje kroz pregovore'. Te riječi su bile retorička najava pred vrhunac onoga što je Dačič kasnije kazao za 'NIN': 'Gotovo deset godina je Kosovo tabu tema o kojoj u Srbiji niko zvanično nije rekao istinu. Pričale su se bajke. Lagalo se da je Kosovo naše. To je čak ozvaničeno i Ustavom. Danas, taj isti Ustav ni najmanje ne pomaže. Predsjednik Srbije ne može na Kosovo. Ni predsjednik vlade', rekao je Dačić. Takve riječi se do sada nisu čule od bilo kojeg srbijanskog premijera. U narodu već godinama vlada mišljenje da je najveći dio Kosova izgubljen, što iza zatvorenih vrata govore i političari Srbije. To što je jedan  premijer te zemlje ep o vječitom srbijanskom Kosovu crno na bijelo označio kao 'bajku', a preambulu u Ustavu Srbije tretira kao ‚laž', predstavlja jedan novi kvalitet. Čini se da je, prema Dačićevim izjavama, pragmatično rješenje između Beograda i Prištine - pet godina od proglašenja neovisnosti Kosova - u najmanju ruku moguće“, pišu, pored ostalog, novine „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.  

‚Krhotine'

Ugledni njemački list „Süddeutsche Zeitung“ u posebnom dijelu, koji je posvećen literaturi, donosi opširan tekst o romanu „Krhotine“ autora Ismeta Prcića. List piše:

„Ze petogodišnjeg Ismeta rat počinje na televiziji. On najprije vidi samo političare, koji se svađaju o ‚ustavu', o 'naciji'. A onda odjednom dolazi do opsade, 'civilnih žrtava, koncentracionih logora, izbjeglica. Muslimani i Hrvati bivaju ubijeni od strane srbijanskih paravojnih snaga i Jugoslovenske narodne armije. Koji smo mi?' – pita Ismet svoju majku. Mada je to već odavno morao da zna kada je, zajedno sa svojim rođakom Adijem, prepao jednu djevojčicu iz komšiluka. Tada su došli Stojkovići, ispsovali ih i prokleli prljave muslimanske serdžade za molitve, unazad, sve do Muhameda. To je jedna od mnogih snažnih 'Krhotina' prvog romana na engleskom Ismeta Prcića, rođenog u Tuzli“, piše „Süddeutsche Zeitung“ i navodi da je Ismet, koji se sticajem okolnosti našao u Kaliforniji, sedam godina radio na tom romanu. List piše da knjiga, koja je prevedena i na njemački, ‚djeluje kao jedno od najuvjerljivijih svjedočenja o zbivanjima o ratu u bivšoj Jugoslaviji.“

Priredio: Senad Tanović

Odg. urednica: Jasmina Rose