Izbori se raspisuju 150 dana prije njihovog održavanja prve sedmice u oktobru, kaže važeći Izborni zakon BiH. S obzirom da su višemjesečni progovori o njegovim izmjenama, kojima bi se Hrvatima omogućilo da biraju kako kažu, legitimnog člana Predsjedništva BiH doživjeli fijasko, CIK raspisuje opšte izbore za oktobar. Ipak, novca nema jer nije usvojen budžet institucija BiH a Savjet ministara BiH ima rok od 15 dana od dana raspisivanja izbora, da obezbjedi nešto više od šest miliona evra. Ukoliko se to ne desi, iz CIK-a najavljuju podnošenje prijava Tužilaštvu BiH.

“Nas niko ne može spriječiti u primjeni zakona jer smo mi imenovani da primjenjujemo zakon a oni koji žele da opstruišu izborni proces, da li politički ili nekako drugo, njima na volju”, kaže predsjednik CIK-a, Suad Arnautović. 

CIK čeka do 19. maja

Novca nema, jer nema budžeta a ta činjenica mogla bi se koristiti za tihi bojkot održavanja izbornog procesa. CIK je Savjetu ministara BiH, uputio dopis u kojem traži da se potrebna sredstva od nešto više od šest miliona evra, obezbijede iz akumuliranih sredstava iz prethodnih godina.

“Novca ima na računu, samo je pitanje volje Savjeta ministara, hoće li to uraditi ili neće. Čekaćemo do 19. maja a ako nam se ta sredstva ne prebace, mi ćemo preduzeti druge mjere”, kaže Arnautović.

Nesumnjivo da će to biti izraz političke volje, s obzirom na ranije najavljeni bojkot izbora od strane hrvatskih političkih predstavnika. To je djelimično najavio i Hrvatski narodni sabor u februaru, nakon propasti pregovora o izmjenama Izbornog zakona, rekavši da ukoliko se i dalje nastavi sa “dekonstituisanjem hrvatskog naroda, HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH”. 

Sada je sve na HDZ-u BiH i SNSD-u, koji su partneri u cijelom procesu zadnjih nekoliko mjeseci, kroz snažnu međusobnu podršku. Činjenica da rezultati proteklih izbora u BiH, nisu implementirani i da su aktuelne političke strukture u Federaciji u mandatu već osmu godinu, SNSD to ne vidi kao problem Republike Srpske, već isključivo kao dogovor unutar stranaka u drugom entitetu.

Ima bojkota – nema bojkota

Iako je neka vrsta bojkota izbora od strane hrvatskih političara u BiH najavljena, Čović je prije nekoliko dana rekao da to nije tačno i da ne vidi razlog da izbori ne budu održani.

“Zašto ne bi učesovovali na izborima”, rekao je Čović.

Ćović već mjesecima ima snažnu podršku službenog Zagreba za izmjene Izbornog zakona a politički predstavnici Hrvatske koriste svaku priliku da ukažu na diskriminaciju Hrvata, jer im drugi narod bira političke predstavnike, što se u prozivkama odnosi na hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića.

"Nema više popuštanja u odnosu na prava Hrvata u BiH”, rekao je u jednom od svojih nastupa predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, istakavši da Komšić nije predstavnik Hrvatskog naroda u BiH.

Korak dalje otišao je šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman, koji nije zadovoljan što su propali razgovori o izmjenama Izbornog zakona BiH, te poručio da Centralna izborna komisija BiH “ne može donositi odluke o sprovođenju Izbornog zakona”.

“Sud Bosne i Hercegovine rekao je svoje, mi naravno imamo svoj pogled. Mislimo da CIK ne može biti onaj koji će donijeti odluke o sprovođenju Izbornog zakona. Ne bi bilo dobro da CIK vlastitim uredbama, kako je to činio prije četiri godine, omogućuje i donosi uredbe o popunjavanju Doma naroda, nego da se to riješi na način kako bi to trebalo biti u jednom perfektnom Izbornom zakonu”, poručio je Grlić Radman iz Mostara, dan uoči raspisivanja izbora.

Bonska ovlaštenja za izbore?

Igra će se nastaviti u Savjetu ministara BiH, sudeći prema izjavama predsjedavajućeg Zorana Tegeltije. On je izrazio nadu da će budžet insititucija BiH, biti upućen u parlamentarnu proceduru do kraja maja, te naglasio da je novca za izbore uvijek bilo i da će biti. Izbori kaže, neće zavisiti od finansijskih sredstava, te zamjera CIK-u kako kaže, što “agresivno nastupa po pitanju tog novca”. 

Da sve mora proći glatko, poručuju iz SDA, stranke koja je mjesecima bila u pregovorima sa HDZ-om, oko izmjena Izbornog zakona. Svjesni su da je tim razgovorima došao kraj i pozivaju na prekid opstrukcije izbornog procesa.

“Ako se bude i dalje eskivirala ta ustavna i zakonska obaveza, onda će morati OHR reagovati, da nemetne, ili budžet ili nekom odlukom da se iznađu sredstva za izbore. Izbora mora biti”, kaže predsjednik SDA, Bakir Izetbegović.   

Ostaje još samo da se riješi saga oko prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH, kojeg je u parlamentarnu procedure uputio HDZ, uz podršku SNSD-a. Hrvati po hitnom postupku traže da se hrvatski i bošnjački član Predsjedništva, ubuduće biraju na odvojenim listama a da se hrvatski član bira glasovima iz pet od deset kantona unutar Federacije BiH, u kojima su Hrvati apsolutna većina.

Uzaludan posao

Reagovali su iz američke ambasade u Sarajevu, upozorivši da se radi o prijedlogu koji je suprotan pravnim standardima i standardima ljudskih prava u EU, te da bi takvo zakonsko rješenje predstavljalo dalju etničku podjelu zemlje.

Iako je HDZ najavio da će nastaviti sa procedurom u parlamentu u vezi sa ovim izmjenama, nije jasno na koji bi se način te izmjene implementirale, s obzirom da ne postoji mogućnost izmjene Izbornog zakona za vrijeme trajanja izbornog procesa, od njihovog raspisivanja.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu