1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PanoramaMeksiko

Smrtonosni konkurent kokainu

Gabriel Gonzalez
26. juli 2022

Latinska Amerika je po konzumaciji droge odmah iza SAD. Osim kokaina i marihuane, sve se više proizvode sintetičke droge poput fentanila. Meksički narkokarteli otkrili su tržište na kojem ostvaruju ogroman profit.

Mexiko Drogen Crystal Meth
Sintetička droga kristal metFoto: Guillermo Arias/APF/Getty Images

Početkom februara ove godine bolnice u Buenos Airesu  primile su u kratkom vremenskom roku veliki broj pacijenata koji su se nalazili u stanju opasnom po život. 24 osobe su, kako se ispostavilo, umrle nakon konzumiranja krivotvorenog kokaina .

Argentinske vlasti bile su prisiljene obratiti se lokalnim medijima kako bi preko njih obavijestili i pozvali stanovnike da ne koriste nedavno kupljeni kokain. Kasnije se pokazalo, da je kokain bio obogaćen karfentanilom (Carfentanyl). Derivat opioida fentanila (Fentanyl) obično se koristi za uspavljivanje divljih životinja, poput slonova. Samo dva miligrama – a to je nekoliko zrna - smrtonosna su za čovjeka.

Fentanil je "samo" 50 puta jači od heroina i 100 puta jači od morfija. Pa ipak, ova sintetička droga posljednjih se godina razvila u izvozni hit meksičkih narkokartela.

Jeftina proizvodnja, ogromna zarada

Jedan od razloga je niža cijena proizvodnje u poređenju s tradicionalnim drogama. Prema izvještajima meksičkih medija, čini se da ozloglašeni meksički narkokartel Sinaloa zarađuje više na fentanilu nego na kokainu ili bilo kojoj drugoj drogi.

Preko 50 mladih je prebačeno u bolnice u Buenos Airesu u Argentini nakon što su konzumirali krivotvoreni kokainFoto: Rodrigo Abd/AP Photo/picture alliance

Početkom jula meksički vojnici su zaplijenili rekordnih 543 kilograma fentanila u gradu Culiacanu. "Ovo je najveća otkrivena i zaplijenjena količina ove smrtonosne droge u istoriji Meksika", rekao je ponosno zamjenik ministra sigurnosti Ricardo Mejía.

U maju je ministar Mejía na konferenciji za novinare objasnio  zašto je fentanil toliko unosan za meksičke narkokartele. Prema njegovim riječima, za proizvodnju jednog kilograma potrebna su samo dva sata. Prosječna cijena kilograma fentanila u Meksiku je 5.000 dolara. U američkim gradovima poput Los Angelesa ista se količina proda za 200.000 dolara.

Unosno meksičko tržište

Povodom krize s opioidima u SAD s više od 107 000 smrtnih slučajeva samo u 2021.godini, predsjednici Meksika i SAD-a, Manuel López Obrador i Joe Biden, razgovarali su na ovu temu. Tokom susreta, održanog 13. jula u Washingtonu, dogovorili su da će uložiti veće napore i više sarađivati u borbi protiv sintetičkih droga.

Meksiko se od tranzitne zemlje za droge, koje stižu iz andskih država Latinske Amerike, razvija u rastuće potrošačko tržište. Prema posljednjem izvještaju UN-a, koji se svake godine objavljuje na Svjetski dan droga 26. juna, broj ljudi koji se liječe od sintetičkih droga u Meksiku je u periodu između 2013. i 2020. godine porastao za 218 posto.

Broj mrtvih konzemenata droge u zemljama Latinske Amerike

"Meksiko je jedina zemlja u Americi u kojoj su stimulansi amfetaminskog tipa postali glavni uzrok teškog zdravstvenog stanja korisnika, koje zahtijeva bolničko liječenje", rekla je Sofia Diaz. Ova nacionalna koordinatorica za Meksiko pri Uredu Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) istakla je tokom predstavljanja Svjetskog izvještaja o drogama 2022. da, osim fentanila, u amfetaminske stimulanse spadaju i sintetičke droge poput ekstazija (ecstasy) i kristal meta (chrystal meth).

COVID i konzumacija droga

Prodor sintetičkih droga u Meksiku je znakovit za kontinent za koji je, prema navodima UNODC, svojstvena upotreba kanabisa i kokaina. U Argentini, Kolumbiji, Peruu, Venecueli i većem dijelu Srednje Amerike je prvenstveno konzumacija marihuane bila i ostala glavni razlog bolničkog liječenja. S druge strane, u Kanadi, Čileu, Urugvaju i Paragvaju vodeću ulogu ima kokain.

Proizvodnja i trgovina sintetičkim drogama u Latinskoj Americi "raste mnogo brže" nego trgovina prirodnim drogama, upozorava koordinatorica Diaz. Ovu procjenu potvrđuje izvještaj meksičkog Ministarstva zdravstva iz januara 2022. godine. U njemu se kaže da je upotreba droga u Meksiku porasla za 22 posto između 2010. i 2019. godine. Nedavna pandemija COVID-a dodatno je povećala konzumaciju droga u Meksiku.

Opsežna studija "VoCes-19", provedena u Meksiku i bazirana na ispitivanju 55.000 mladih u jesen 2021., došla je do zaključka da su pandemija COVID-19 i s njom povezana depresija i anksioznost među mladima povećali korištenje droga. Shodno tome, konzumacija opioida i marihuane među mladim Meksikancima je u mjesecima pandemije porasla između 18 i 21 posto.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu