Legitimna zabrana nošenja burke
1. juli 2014Evropski sud za ljudska prava u Strazburu ocijenio je da je "očuvanje uslova zajedničkog života bio legitiman cilj" francuskih vlasti i da posljedice zakona izglasanog krajem 2010. godine u Francuskoj nisu u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Francuskinja, koja je predstavljena samo inicijalima S.A.S., obratila se sudu u Strazburu zbog zakona koji zabranjuje nošenje burke ocjenjujući da on krši slobodu vjeroispovesti. Sud u Strazburu je takve navode odbacio i naveo da „burka pravi barijeru između osobe koja je nosi i okruženja i tome podriva osjećaj suživota u jednom društvu“. O toj ženi nije mnogo poznato osim da ima 24 godine i da je zbog zakona odselila u Veliku Britaniju, te kako je odluku donijela sama bez pritiska porodice. Kako kaže njen britanski advokat, ona ne daje intervjue.
Francuska je prije tri godine zabranila nošenje burki. Riječ je o malom zakonu sa velikim efektom. Samo 0,003 odsto ljudi u Francuskoj pogođeno je zabranom nošenja burke, tek 2.000 žena nosi veo koji pokriva cijelo tijelo. Ipak, otkako su burke i nikabi u aprilu 2010. godine zabranjeni na javnim mjestima, mnoge žene su u svakodnevnom stresu.
„Za dobrobit žena i Republike“
Francuske muslimanke koje su potpuno pokrivene velom, nalaze se „na meti“. Na ulici, u autobusu, pri kupovini ili prilikom uzimanju djece uz škole, one mogu da budu kažnjene i da državi plate novčanu kaznu i do 150 eura. Tako je odlučio zakonodavac – „za dobrobit žena i Republike“.
„U Francuskoj nema mjesta za burke, za potčinjavanje žena“ – novembra 2009. tadašnji predsjednik Nikola Sarkozi iznenadio je svoju zemlju, kada je umjesto da govori o agrarnim subvencijama, diskutovao o vrijednostima, običajima i nacionalnom identitetu. Tada se predsjednik, uoči regionalnih izbora, nalazio u lovu na glasove u desnoekstremističkom taboru.
Diskriminacija
U aprilu 2010. godine parlament je usvojio sporni tekst Zakona čime je nošenje burke iz religijskih razloga postalo kažnjivo. Njime su predviđene novčane kazne za žene, a za muškarce koji primoravaju ženu ili kćerku na nošenje nikaba ili burke – zatvor do godinu dana zatvora plus 35.000 eura kazne. Poslanici su govorili o „jednakosti“ i „časti".
I dok su francuske prefekture do ljeta 2013. godine zabilježile samo oko 500 kontrola, često uvijek istih žena, a muslimanski multimilioner Rašid Nekaz osnovao fond za plaćanje kazni, predstavnici muslimanskih udruženja danas izvještavaju o sve većoj diskriminaciji: prolaznici pokušavaju da skinu ženama na ulici veo, vozači autobusa ne dozvoljavaju ženama sa burkom ili nikabom da uđu u vozilo, prodavci im zatvaraju vrata pred nosem.
Neredi poslije policijskih kontrola
„O zakonu može svako da misli šta hoće, ali ne zaboravimo njegove kolateralne štete“, kaže Marvan Muhamed. On je portparol francuske Zajednice protiv islamofobije i tvrdi da je od 2010. islamofobija eksplodirala u zemlji. „Ima građana – ljevičara, desničara ili desnih ekstremista – koji se pozivaju na zakon iz 2010. godinekako bi opravdali svoje diskriminirajuće stavove prema muslimanima.“
Istovremeno, policajci, tokom rutinskih kontrola pokrivenih žena, sve su više meta napada. Poslije nereda u Nantu i Marseju, situacija je u julu nedaleko od Pariza eskalirala. Letjelo je kamenje, gorjeli kontejneri smeća. Policija je uzvratila suzavcem. Burka je ponovo bila u fokusu medijskog interesovanja.