Nekoliko dana prije godišnjice primirja kojim je 27. studenog 2024. okončan rat između Izraela i Hezbollaha u Libanonu, napetosti su ponovno eskalirale.

Tijekom prošlog vikenda, Izrael je bombardirao libanonski glavni grad Bejrut, unatoč primirju. Izraelska vlada izjavila je da je to učinila kako bi likvidirala Haythama Alija Tabtabaija, načelnika stožera libanonske militantne skupine Hezbollah.

U izraelskom zračnom napadu pogođena je stambena zgrada u gusto naseljenom predgrađu Bejruta, a libanonske vlasti kažu da je najmanje petero ljudi ubijeno, a 28 ranjeno. 

To je prvi put u proteklih nekoliko mjeseci da je Izrael ciljao libanonski glavni grad. Bombardiranje tijekom vikenda dogodilo se nakon brojnih drugih izraelskih zračnih napada na južni Libanon prošli tjedan, u kojima je ubijeno najmanje desetak ljudi, prema navodima libanonskih zdravstvenih dužnosnika.

No, jedan lokalni stanovnik, koji je nakon prošlotjednih napada razgovarao s DW-om pod uvjetom da ostane anoniman, porekao je tvrdnje izraelske vojske da se u tom području nalazilo oružje ili eksploziv. "Područje je naseljeno civilima", rekao je stanovnik, a "sportski teren je sravnjen s zemljom, a bilo je i mnogo žrtava."

Jedan drugi lokalni stanovnik potvrdio nam je da je napadnuta lokacija bila popularno sportsko okupljalište. "Uvijek smo tamo", rekao je stanovnik. "Tvrdnje da je Hamas prisutan na licu mjesta potpuno su lažne."

Vojno krilo Hezbollaha, koje nekoliko zemalja, uključujući SAD i Njemačku, označava terorističkom organizacijom, odbacilo je izraelske optužbe. 

„Godinu dana kasnije, primirje je u biti u rasulu", rekao je za DW Sami Halabi, direktor u bejrutskom think tanku The Alternative Policy Institute.

„Održava ga se (primirje, nap. red.) jer ga sve strane u sukobu koriste za vlastite svrhe", rekao je, dodajući da će, po njegovom mišljenju, sljedeća godina biti odlučujuća. „Ili će Libanon riješiti ključna pitanja ili će primirje propasti i zemlja će se vratiti u otvoreni sukob."

Što je dovelo do prekida vatre?

8. listopada 2023. Hezbollah je počeo ciljati sjeverni Izrael u znak podrške Hamasu, koji je dan ranije izveo teroristički napad na Izrael, što je opet izazvalo dvogodišnji ratni sukob u Gazi.

Tijekom sljedećih 12 mjeseci sukoba između Izraela i Hezbollaha, oko 60.000 Izraelaca i oko 100.000 Libanonaca bilo je prisiljeno na evakuaciju iz pograničnih područja. U Izraelu se većina još uvijek nije vratila zbog stalnih sigurnosnih problema, dok u Libanonu velika razaranja i kontinuirani zračni napadi čine povratak mnogobrojnih ljudi gotovo nemogućim.

U noći 30. rujna 2024. sukob je eskalirao u dvomjesečni rat u Libanonu, uključujući kopnenu invaziju od strane Izraela. Do 9. siječnja 2025. ubijeno je više od 4.200 ljudi, uključujući mnoge libanonske civile, kako je objavilo libanonsko Ministarstvo javnog zdravstva. Svjetska banka procjenjuje troškove obnove na približno 11 milijardi dolara (9,5 milijardi eura).

Tijekom rata, Izrael je značajno oslabio Hezbollah, ubivši brojne vođe te organizacije i smanjivši velik dio vojnih sposobnosti skupine.

Međutim, Hezbollah ostaje i dalje ključni član iranske "osovine otpora" koalicije raznih skupina i država koje pozivaju na uništenje SAD-a i Izraela - i nastavlja se zalagati za nestanak Izraela. Izrael je optužio Hezbollah za pregrupiranje i obnovu svojih zaliha oružja.

Što je navedeno u sporazumu o prekidu vatre?

Mirovni sporazum, postignut 27. studenog 2024. uz posredovanje Francuske i SAD-a, odražava ključne odredbe Rezolucije UN-a 1701 iz 2006.

Njime se poziva na povlačenje Izraela s libanonskog teritorija, iako izraelske trupe ostaju stacionirane na pet lokacija u Libanonu. Ovog tjedna, Bejrut je podnio hitnu pritužbu Vijeću sigurnosti UN-a zbog postavljanja novoizgrađenog zida. Prema mirovnim snagama UN-a (UNIFIL), zid se „preklapa" s Plavom linijom, koja označava granicu između Izraela i Libanona, te ograničava pristup Libanoncima na više od 4000 četvornih metara njihove zemlje.

Kao odgovor na to, Izrael je negirao da taj zid, čija je izgradnja započela tijekom 2022., zadire u libanonski teritorij. 

Primirje također poziva na raspoređivanje snaga Hezbollaha sjeverno od rijeke Litani, najveće rijeke u Libanonu. Hezbollah tvrdi da je u međuvremenu povukao svoje snage iza te linije.

Osim toga, primirje je također preciziralo da se Hezbollah mora razoružati. Međutim, dužnosnici Hezbollaha tvrdili su da se to odnosi samo na područja južno od rijeke Litani, a ne diljem Libanona. Ta milicija nadalje odbija razoružanje sve dok izraelske trupe ostaju na tlu Libanona.

U kolovozu je Hezbollah čak zaprijetio da će započeti građanski rat ako libanonska vlada bude inzistirala na njegovom razoružanju.

Mirovni plan također je pozvao libanonsku vojsku da rasporedi svoje trupe uz multinacionalne mirovne snage UNIFIL-a u južnom Libanonu.

U četvrtak je libanonski premijer Nawaf Salam objavio da su planovi za demilitarizaciju juga do kraja mjeseca "na dobrom putu".

"Moramo regrutirati više ljudi u vojsku, moramo bolje opremiti vojsku i moramo biti u stanju povećati plaće vojske", rekao je Salam za Bloomberg.

Međutim, politički analitičar Sami Halabi tvrdi da ključni problemi ostaju neriješeni. "Sporazum o prekidu vatre sastavljen je na isti način na koji je [američka] Trumpova administracija pristupila svojim 'mirovnim sporazumima' u više sukoba: samo popis točaka koje se predstavljaju kao okvir", rekao je.

„Iako može biti dobro imati nešto oko čega se možemo vrtjeti, problem je u tome što nakon godinu dana 'vrtnje' situacija u Libanonu nije ni blizu rješenju", rekao je Halabi.

Po njegovu mišljenju, primirje može dovesti do stabilnosti ili trajnog mira samo ako je dio šireg procesa u kojem libanonska država postupno preuzima kontrolu nad nacionalnom obranom i opremljena je za održavanje odvraćanja prijetnji.

„To bi se moglo dogoditi kroz jače vojne sposobnosti, kao u Egiptu, ili kroz širi politički dogovor", rekao je, dodajući da „jedno ili oboje može funkcionirati, ali status quo ne funkcionira."

Mogu li izravni pregovori označiti preokret?

Prekid vatre također je okončao dugogodišnji politički vakuum u Libanonu izborom predsjednika Josepha Aouna u siječnju 2025.

Ranije ovog mjeseca, Aoun je izjavio da Libanon "nema drugog izbora" nego sudjelovati u pregovorima. "Jezik pregovora važniji je od jezika rata", rekao je novinarima, dodajući "vidjeli smo što nam je [rat] učinio."

Premijer Salam ponovio je Aounov stav, izrazivši nadu da bi Libanon mogao osigurati američku podršku za diplomatsko rješenje.

Do sada su izravni pregovori između Libanona i Izraela bili praktički isključeni kao opcija - osim jednog kratkog primjera 1983. – to zbog činjenice da nema diplomatskih odnosa. Zapravo, dvije zemlje su tehnički u ratnom stanju još od 1948.

„Libanon je pod sve većim pritiskom - od Izraela vojno i SAD-a diplomatski - da prihvati kompromise koje je prije smatrao neprihvatljivima", napisala je ranije ovog mjeseca Lina Khatib, suradnica londonskog think tanka Chatham House.

Ova perspektiva prijeti samom Hezbollahu, dodala je, napominjući da to „utire put budućem mirovnom sporazumu s Izraelom, koji bi uklonio Hezbollahov samoproglašeni raison d'etre (razlog postojanja, nap. red.)"