U ponedjeljak i utorak, libanonski i izraelski civili ponovno su se probudili zbog eksplozija dok su se borbe između Izraela i grupe Hezbollah, koju podržava Iran, nastavile.

„Situacija je katastrofalna“, rekla je za DW Sukaina Hemadah, 37-godišnja majka iz Bejruta. Otkad je njezina kuća u južnom predgrađu Bejruta, Haret Hreik, uništena u ranijem izraelskom zračnom napadu, ona i njezino četvero djece borave u šatoru u centru Bejruta. „Nemamo dovoljno hrane i oslanjamo se na vodu koju nam dostavljaju humanitarne organizacije“, rekla je, dodajući da se „boji da će se bolesti uskoro proširiti jer je sanitarna situacija užasna, s obzirom na to da postoji samo jedan WC za oko 900 ljudi".

Sukaina Hemadah je jedna od od 1,2 milijuna Libanonaca za koje se procjenjuje da su raseljeni otkako je Libanon uvučen u širi rat na Bliskom istoku - nakon što je Hezbollah eskalirao napade na Izrael nedugo nakon što je Izrael ubio iranskog vrhovnog vođu Alija Hamneija 28. februara 2026.

Do utorka je, prema libanonskim zdravstvenim vlastima, ubijeno 1039 ljudi, a 2876 ozlijeđeno.

Izraelske snage proširile su svoje kopnene operacije u južnom Libanonu, tradicionalnom uporištu Hezbollaha. U utorak je izraelski ministar obrane Israel Katz rekao da je "svih pet mostova preko rijeke Litani koje je Hezbollah koristio za prolaz terorista i oružja dignuto u zrak, a IDF (izraelska vojska) će kontrolirati ostatak mostova i sigurnosnu zonu do rijeke Litani".

On je dodao da se stotine hiljada stanovnika južnog Libanona koji su raseljeni zbog borbi ovog mjeseca "neće vratiti južno od rijeke Litani dok se ne zajamči sigurnost za stanovnike sjevernog Izraela". 

Zastupnik Hezbollaha: 'Izraelska okupacija je egzistencijalna prijetnja Libanonu'

Reagirajući na to, zastupnik Hezbollaha Hassan Fadlallah je novinskoj agenciji Reuters rekao da će Hezbollah nastaviti svoju borbu kako bi spriječio izraelsku vojsku da uspostavi tampon zonu na jugu Libanona. "Izraelska okupacija južnog Libanona je egzistencijalna prijetnja Libanonu kao državi", rekao je.

Zato Lorenzo Trombetta, politički analitičar sa sjedištem u Bejrutu i autor knjige o Siriji "Moć i pregovori na Bliskom istoku", predviđa da će se kratkoročno borbe nastaviti u područjima najbližima liniji razgraničenja, privremenoj i spornoj granici između Izraela i Libanona.

„Izraelski napadi na mostove, električnu i vodovodnu infrastrukturu imaju za cilj pretvoriti jug zemlje u teško okruženje za održavanje civilnog života i organizirane prisutnosti“, rekao je Trombetta za DW. „Razbijanje također doprinosi izolaciji bojišta, posebno jer se libanonska vojska povukla prema sjeveru kako bi izbjegla da bude odsječena.“

Nakon ranijeg primirja između Izraela i Hezbollaha u novembru 2024., kojim je okončano 11 mjeseci sukoba i dva mjeseca rata, uključujući veliku izraelsku kopnenu ofenzivu i masovna razaranja u Bejrutu i na jugu zemlje, libanonska vojska i trupe UN-a bile su raspoređene na jugu u okviru sporazuma o primirju.

Sporazum je također predviđao razoružanje Hezbollaha. Međutim, Hezbollah odbija potpuno se razoružati, navodeći potrebu za obranom zemlje od tekućih izraelskih napada i izraelske vojne okupacije pet položaja duž granice.

Izrael tvrdi da Hezbollah predstavlja prijetnju sve dok zadržava svoje oružje.

Hezbollah, čije vojno krilo SAD, Njemačka i druge zemlje klasificiraju kao terorističku organizaciju, dio je takozvane "Ose otpora" koju sponzorira Iran, kao i niz naoružanih proxy grupa na Bliskom istoku - uključujući Hamas u Gazi, Hute u Jemenu i milicije u Iraku - koje se sve protive Izraelu i SAD-u.

Libanonska vlada nema puno utjecaja

Predsjednik Libanona Joseph Aoun i premijer zemlje Nawaf Salam izjavili su da rade na tome da se rat što prije zaustavi. U utorak je Bejrut povukao akreditaciju iranskom veleposlaniku u Libanonu i proglasio ga personom non grata. Ranije u martu, libanonska vlada zabranila je sve vojne i sigurnosne aktivnosti Hezbollaha. 

„Sama, bez značajnih ustupaka Irana i Hezbollaha, libanonska vlada će se teško imati šta da ponudi Izraelu u pregovorima“, rekao je za DW David Wood, viši libanonski analitičar u think tanku International Crisis Group. 

„Bejrut se pokazao nesposobnim sam obuzdati vojne aktivnosti Hezbolaha", rekao je.

To što je Bejrut bespomoćan i prepušten Hezbollahovoj odluci da ispaljuje rakete na Izrael ljuti lokalnog stanovnika Bejruta Abbassa Saada. „Hezbollah ne mari jesmo li u ratu ili miru“, rekao je 32-godišnjak za DW. „Nisam samo protiv Hezbollahovih poteza, već sam u principu protiv postojanja njegovog oružanog krila“, rekao je. Hezbolahova je krivica što su libanonski građani sada ugroženi, smatra on.

Wood iz Krizne grupe također vjeruje da će libanonski civili platiti najvišu cijenu, ljudi „koji nemaju moć okončati katastrofalni sukob“.

Može li se ljutnja pretvoriti u građanski rat u Libanonu?

Promatrači sumnjaju da bi ljutnja običnih građana mogla eskalirati u unutarnji sukob.

„Možda ćemo vidjeti lokalizirani bijes... a kao rezultat toga što je 1,2 milijuna Libanonaca protjerano iz svojih domova, možda i određenu razinu demografskog sukoba. Ali ne mislim na to kao na pravi scenarij sličan građanskom ratu“, rekao je za DW Ronnie Chatah, politički promatrač sa sjedištem u Bejrutu i voditelj podcasta The Beirut Banyan.

Trombetta dijeli ovo stajalište. „Nijedan veći libanonski akter ne čini se spremnim ući u takav sukob, s obzirom na sjećanje i cijenu prošlih sukoba“, rekao je on, dodajući da su Hezbollah i libanonska vojska dio istog društvenog tkiva i imaju snažne poticaje za izbjegavanje izravnog sukoba.

Međutim, Wood upozorava da iako „vođe Hezbollaha znaju da bi skupina preuzela ogroman rizik pucanjem na libanonske vojnike, što bi skupinu potpuno sukobilo s većinom drugih Libanonaca, Hezbollah se trenutno suočava s onim što smatra egzistencijalnom prijetnjom i mogao bi odlučiti da nema puno toga za izgubiti.“

Štoviše, Kelly Petillo, voditeljica programa za Bliski istok i sjevernu Afriku pri Europskom vijeću za vanjske odnose, upozorava da Libanon tone u kaos. „Za mnoge raseljene osobe, Europa bi sve više mogla postati opcija, što potiče strah od novog izbjegličkog vala“, napisala je u nedavnom članku.

Po njezinom mišljenju, Europljani bi trebali podržati povjerenje libanonskog naroda u funkcionalnu vladu promicanjem otpornosti i obnove, posebno na teško bombardiranom jugu.

„To bi pomoglo u jačanju sposobnosti libanonske države da zadovolji potrebe građana“, smatra Petillo, dodajući da bi to pomoglo u „obnovi legitimiteta (države) - za razliku od Hezbollaha".