Libija nikako da izađe iz političke stagnacije. Zemlja ima dva premijera, koji su konkurenti jedan drugom a izbori, koji su se trebali održati u decembru, a potom odgođeni za januar ove godine, pomjereni su za jun. Tako su barem predložili Ujedinjeni narodi.

Hoće li do izbora doći, otvoreno je pitanje. Na prvi pogled čini se da se Libija vratila tamo gdje je bila u februaru 2021., kada su nakon godina oružanog sukoba, uz posredovanje UN-a, predstavnici suparničkih skupina konačno dogovorili prelaznu vladu na čelu sa premijerom Abdulom Hamidom Dbeibom. On bi trebao pripremiti izbore i inicirati ustavotvornu skupštinu. No izbori, planirani za decembar 2021., su potom odgođeni jer su ključni igrači strahovali u njihov ishod bojeći se da neće pobijediti.

Koliko je kompliciran neizbježni proces libijskog ujedinjenja postalo je jasno 10. februara, kada je parlament u Tobruku izabrao drugog premijera - bivšeg ministra unutarnjih poslova Fathija Bašagu (Fathi Baschaga). Parlamentarci su svoj potez obrazložili time da je premijeru Abdulu Hamidu Dbaibi, koji je imenovan u februaru prošle godine uz posredovanje Ujedinjenih naroda, istekao mandat na neuspjelim izborima u decembru. Sam Dbaiba to ne želi prihvatiti. Vlada, koju je vodio, najavila je početkom marta da će nastaviti raditi unatoč izborima na istoku zemlje.

- pročitjte i ovo: Je li Libija na dobrom putu?

Sebični politički akteri

Najnoviji razvoj situacije ukazao je na jedan od centralnih problema u zemlji, kaže za DW Thomas Volk, povjerenik Fondacije Konrad Adenauer za Libiju. "Postoje protagonisti na političkoj sceni zemlje kojima je isključivo stalo do vlastite karijere."

"Jedino što je izvjesno je da će nova konfrontacija biti loša za Libijce", ukazuje i ekspert za Libiju Tarek Megerisi iz Evropskog vijeća za vanjsko-političke odnose. "Dabaiba, Saleh i druge elite u Libiji imaju mnogo više zajedničkog jedna s drugom nego s ljudima kojima vladaju. Svađaju se oko toga ko je od njih najmanje nelegitiman." (op. red.: najviše legitiman)

Nada u novi Ustav

Novi Ustav, koji bi ova zemlja trebala usvojiti, mogao bi djelovati protiv ovakvog razvoja situacije, kaže politologinja Hager Ali sa Instituta pod nazivom „German Institut for Global and Area Studies" (GIGA) u Hamburgu, koja se bavi ustavima arapskih država. „Novi ustav koji treba izraditi je od presudne važnosti, budući da Libija ne poznaje politički pluralizam od vremena Muammara al-Gaddafija, koji je ubijen 2011., niti ima odgovarajuće institucije", kaže ona. Međutim i na sam rad na izradi Ustava mogli bi uticati osobni interesi političkih aktera. "Preduvjet za sudjelovanje u ustavotvornom procesu je pobjeda na predstojećim izborima. Zato akteri sada pokušavaju definirati izborne zakone prije izbora na način da sami imaju najbolje šanse za pobjedu. Proizvoljno određivanje izbornih distrikta i odredbe o financiranju stranaka su instrumenti kojima akteri pokušavaju jedni drugima otežati pobjedu na izborima", kaže Hager Ali.

"Sofisticirana propagandna mašina"

Osobna ambicioznost glavnih protagonista već je vidljiva. Kao čovjek od povjerenja generala Chalife Haftara, koji je blisko povezan s bivšom vladom u egzilu u Tobruku, premijer Bašaga sada pokušava pridobiti Libijce koristeći se "sofisticiranim propagandnom mašinerijom", navodi ekspert Tarek Megerisi.

No, za sada je otvoreno pitanje  hoće li to doprijeti do Libijaca. Bašaga je izabran jer se vjerovalo da je sposoban pridobiti vojsku i islamiste bliske bivšoj vlasti u Tripoliju. No sada se čini da i jedni i drugi nisu spremni prihvatiti da Bašaga preuzime vlast. Megerisi tvrdi da su se protiv Bašage udružili i drugi visokopozicionirani političari.

Odnos prema Rusiji

Sposobnost političkog kompromisa u Libiji posebno je važna sada, u svjetlu ruskog napada na Ukrajinu. Rusija je godinama imala veliku vojnu prezentnost u Libiji i još uvijek ima značajan uticaj na politički razvoj zemlje, iako nije jedina strana država na tom prostoru. Pa ipak, krajem februara Libija je izglasala usvajanje rezolucije ES-11/1 kojom se osuđuje ruski napad na Ukrajinu.

Sam Bašaga objavio je niz tvitova u kojima je osudio ruski napad na ovu zemlju kao "očito kršenje međunarodnog prava i suvereniteta demokratske Ukrajine", unatoč činjenici da je Rusija pozdravila njegovu nominaciju za premijera. "Mislimo da ovu odluku libijskih zakonodavaca treba poštovati", prokomentirala je tada glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Maria Zakharova.

Prema analizi časopisa Al-Monitor, koji se fokusira na politiku Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA), malo je vjerovatno da će primjedbe premijera Bašage narušiti odnose njegovog političkog tabora sa Moskvom. Jer, ova izjava ima prvenstveno simboličko značenje i ne povlači za sobom nikakve konkretne političke posljedice.

Posljedice rata u Ukrajini

Zapravo, Libija ostaje važna osovina za Rusiju, kaže Thomas Volk iz fondacije Konrad Adenauer, bliske demohrišćanima. "Rusija je posljednjih godina više puta potvrdila svoj uticaj u Libiji prisustvom svoje regularne vojske ali prije svega prisustvom svoje „privatne vojne kompanije"Wagner".

U ovom trenutku, nastavlja Thomas Volk, drugi aspekti su važni za Libiju. „U njih spada nagli porast cijena pšenice zbog rata u Ukrajini, što ima nesagledive posljedice za stanovništvo i Libije i drugih arapskih zemalja." U isto vrijeme, budući da su ruski kapaciteti koncentrirani na rat u Ukrajini, Turska će vjerojatno ponovno postati snažan igrač u ovoj zemlji. Drugim riječima, Libija će se i dalje morati nositi sa stranim uticajem."

Rat u Ukrajini vjerovatno će imati uticaja na unutarnju politiku u Libiji, smatra i Hager Ali s Instituta GIGA. "Upravljanje naftnim resursima vjerovatno će u budućnosti igrati još veću ulogu nego u prošlosti - ovisno o tome kako se bude upravljalo naftnim poljima. To će imati posljedice za političke aktere, na primjer u pogledu klijentelizma. Oni bi mogli doći u iskušenje da izvrše podjelu političkih distrikta orijentirajući se na naftne resurse. Do sada se vodilo računa da se većina nalazišta nafte nalazi u njihovim distriktima. Ovaj trend će se vjerovatno pojačati, tako da bi i to moglo opteretiti politički dogovor u Libiji."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu