Kriza u stranci Zelenih se zaoštrava: tri dana nakon posljednjeg poraza na pokrajinskim izborima u Brandenburgu, cijeli odbor je najavio povlačenje. Na stranačkom kongresu u novembru u Vizbadenu (Hesen) moraće da bude izabrano novo rukovodstvo stranke. To znači da će liderskom dvojcu, Rikardi Lang i Omidu Nuripuru, mandat prestati godinu dana ranije nego što je planirano.

Na izborima u Brandenburgu, Zeleni nisu prešli cenzus od pet odsto, koji važi u Njemačkoj. Isto im se dogodilo i početkom septembra u pokrajini Tiringiji. Zastupljeni su još samo u Saksoniji, gdje je takođe izabran novi pokrajinski parlament. Ono što je posebno bolno iz perspektive Zelenih, jeste to da su u te tri savezne pokrajine oni do sada bili dio vlade.

Stalni spor u takozvanoj semafor-koaliciji

Sada se više nego ikad postavlja pitanje šta će dalje biti sa njemačkom vladom na saveznom nivou. Koalicija socijaldemokrata (SPD), liberala (FDP) i Zelenih u trajnoj je krizi. Trojka, poznata kao „semafor-koalicija" zbog stranačkih boja crvene, žute i zelene – neprestano se svađa.

Raspravljaju o isporuci oružja Ukrajini u ratu protiv agresora Rusije, o dužničkoj kočnici koja je zapisana u Ustavu Njemačke, kao i o klimatskoj i socijalnoj politici. U tom kontekstu, lider Zelenih Nuripur, koji se sada povlači, govori o „najdubljoj krizi stranke u posljednjih deset godina".

Nuripur postavlja mnoga pitanja

Ne radi se o sudbini stranke, ističe političar Zelenih, koji je 1988. godine kao 13-godišnjak došao iz Irana u Njemačku. On se sada pita da li će se u budućnosti uopšte pojaviti „dobra politika" u zemlji s najvećom odgovornošću u Evropskoj uniji – „za mir, za slobodu, za pravdu, za prosperitet i za zaštitu klime", kako kaže.

Nuripurova dosadašnja koleginica iz predsedništva stranke, Lang, zajedničko povlačenje sa čela Zelenih opisuje kao mogući korak ka strateškom redefinisanju stranke. Ona već gleda unaprijed na savezne izbore koji će se održati u septembru 2025. godine. „Mi odlučujemo o tome kako će se Njemačka razvijati u budućnosti. A donekle odlučujemo i o tome šta ova zemlja zapravo želi da bude."

Lang prikazuje dvije slike Njemačke

Lang smatra da je Njemačka na raskrsnici: „Zemlju u kojoj ostajemo na kursu klimatske neutralnosti, štitimo naš prosperitet i jedinstvo – danas i sutra. Ili zemlja u kojoj preovladavaju oni koji samo žele da idu unazad u svemu tome." Lang ostavlja otvorenim na koje stranke i ljude pritom misli.

Što se njene stranke tiče, Lang je veoma zabrinuta zbog serije izbornih poraza i lošeg imidža savezne vlade. Takođe će, kaže, biti odlučeno kakvu će ulogu Zeleni imati u budućnosti u partijskom sistemu koji trenutno prolazi kroz suštinske promjene. „Kao što smo već vidjeli u mnogim drugim evropskim zemljama."

Nizbrdo je krenulo već na izborima za Evropski parlament

Takav razvoj događaja mogao se uočiti već na izborima za Evropski parlament u junu ove godine. Desničarske stranke bile su veoma uspješne. Njemački Zeleni su, s druge strane, pretrpjeli velike gubitke. Za razliku od 2019. godine, kada su osvojili 20,5 odsto glasova, na izborima u junu osvojili su gotovo dvostruko manje, 11,9 procenata. Lang i Nuripur izvukli su zaključke iz tog silaznog trenda koji traje mjesecima.

Sada se naveliko špekuliše kakve bi to posledice moglo da ima po saveznu vladu. Uz ministarku spoljnih poslova Analenu Berbok, savezni ministar privrede Robert Habek je najpoznatije lice Zelenih. „Iza nas su teški mjeseci, Zeleni su se suočavali s velikim otporom", kaže Habek. Na poraze na prošlim izborima nesumnjivo je, dodaje, uticao opšti trend u zemlji. „Svi snosimo odgovornost, uključujući i mene. I ja želim da se suočim s tim."

Kandidat za kancelara Robert Habek?

Uglavnom se očekuje da će Zeleni prije svog stranačkog kongresa odlučiti da li će na saveznim izborima 2025. godine imati kandidata za kancelara ili će samo imati nosioca liste. S obzirom na loše rezultate u anketama, izbor kandidata za kancelara mogao bi da izgleda nerealno.

Prema najnovijoj anketi Dojčlandtrend, Zeleni na saveznom nivou imaju samo jedanaest odsto podrške. Demohrišćani (CDU) i njihova bavarska sestrinska stranka CSU su na vrhu sa 33 procenta. „Želim da na stranačkom kongresu otvoreno diskutujemo o mogućoj kandidaturi i da na tajnom glasanju imamo iskreno davanje glasova", kaže Habek. Ministarka spoljnih poslova Berbok bila je kandidatkinja stranke Zelenih za kancelara na izborima za Bundestag 2021. godine. Na kraju je pobijedio SPD, a šef vlade postao je Olaf Šolc.

Kancelar Šolc nije zabrinut

Kancelar smatra da turbulencije unutar Zelenih ne mogu uticati na koaliciju. Prema riječima portparola vlade Štefena Hebeštrajta, Šolc žali zbog povlačenja Lang i Nuripura. S njima je „sarađivao blisko i s povjerenjem". Ali, dio demokratskih procesa je da ponekad dolazi do promjena u rukovodstvu stranke.

Međutim, analitičari poput politologa iz Ahena Emanuela Rihtera se pitaju kakav se signal šalje povlačenjem rukovodstva Zelenih. „Jer, neuspjesi nisu nastali zbog dvojca koji je vodio stranku", kaže Rihter u intervjuu za televiziju „Feniks".

Da li Zeleni imaju problem s komunikacijom?

Rihter procjenjuje da je to više zbog programa Zelenih i njihovog načina komunikacije. Kao primjer on navodi Zakon savezne vlade o grijanju, koji je u velikoj mjeri izradio ministar privrede Habek. Planirani postepeni prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije izazvao je veliku nesigurnost među stanovništvom i u privredi.

To su tačke, u kojima Zeleni moraju da se poprave kako ih javnost ne bi doživljavala kao stranku zabrane koja rigidno sprovodi svoju ideološku politiku, a da pritom ne obraća pažnju na izvodljivost i uslove koji trenutno vladaju", preporučuje Rihter.

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu